Državne institucije nesposobne riješiti problem nepostojećih birača

Problemi s prebivalištem nisu se rješavali i zbog pripadnika srpske zajednice. Državni tajnik Buconjić čim je zaprimio zahtjev za provjerom fiktivnih birača odmah ga je proslijedio u arhivu. 'Mi ne možemo ništa, samo možemo podnijeti prekršajni postupak, ali MUP ne može brisati tu osobu s popisa', tvrdi Buconjić. MUP tvrdi da nikoga ne mogu odjaviti već to može učiniti samo onaj tko se prijavio, pa makar i fiktivno. U policiji i priče o kućama s nekoliko stotina birača pokušavaju relativizirati.

Pročitajte i ovo EU izbori Do 29. svibnja rok za zahtjeve za glasovanje izvan mjesta prebivališta Zanimljivi podaci Kako su glasale žene, za koga nisu glasali muškarci, kome su povjerenje dali mladi?

>> Izborni kriminal sa fiktivnim biračima

MUP bi, ako prođe njihov zakon, iz prebivališta brisao tek ako neko nadležno zainteresirano tijelo pošalje takav zahtjev jer sumnja u fiktivno prebivalište. 'Može neka gradska uprava ako netko ne plaća primjerice doprinose ili neka telekomunikacijska tvrtka ako netko ne plaća pretplatu', dodaje Buconjić.

Prebivališta se nisu rješavala desetljećima pa i zbog protivljenja srpske zajednice. SDSS je vladi prije par mjeseci poslao prijedlog da se mogu brisati svi osim onih obuhvaćenih programom povratka obnove stambenog zbrinjavanja ili oni koji odlučuju koje prebivalište odabrati. Tako bi se par desetaka tisuća Srba izbrisalo, ali Pupovca smeta da se samo takvi Srbi prikazuju kao problem. 'Kada je u pitanju biračko tijelo to je minoran problem, ali ozbiljan problem su 300 do 400 tisuća nesrpskih birača', smatra Pupovac.

I dok se koalicijski partneri optužuju, problem ostaje. Ovi lokalni izbori će proći, doći će i predsjednički, a birački popisi neće biti riješeni. Pa nikoga neće iznenaditi ako kao i 2005. i mrtvi glasaju.