Do kraja ove godine završit će pripreme, a do kraja 2011. izgradnja oko 120 stambenih objekata s oko 3.600 stanova za najam po modelu javno privatnog partnerstva, najavio je ministar mora, turizma, prometa i razvitka na današnjoj sjednici Vlade na kojoj je prihvaćen program stambenog zbrinjavanja povratnika, bivših nositelja stanarskog prava na stanovima izvan područja posebne državne skrbi.
Pročitajte i ovo
Ministarstvo je zaprimilo 4.425 zahtjeva za povrat izbjeglih građana koji su prije stanovali u društvenim stanovima, zahtjevi se provjeravaju i procjenjuje se da je potrebno izgraditi, ili kupiti oko 4.000 stanova, kazao je Kalmeta.
Za provedbu tog programa putem javno privatnog partnerstva država će trebati osigurati ukupno 3,07 milijardi kuna, a troškove gradnje otplaćivala bi s odgodom u roku od 25 godina. Godišnji trošak državnog proračuna procjenjuje se na oko 123 milijuna kuna, a Ministarstvo mora za ovu godinu već je osiguralo oko 35 milijuna kuna.
Povratnici, bivši nositelji stanarskog prava u tim stanovima imali bi status zaštićenog najmoprimca i plaćali zaštićenu najamninu koja trenutno iznosi 2,54 kune po metru kvadratnom.
To su državni stanovi i ostaju u vlasništvu države, oni se ne mogu prodavati niti bi se mogli nasljeđivati, pa bi na kraju ostali na raspolaganju državi za rješavanje socijalnih ili sličnih slučajeva, istaknula je ministrica graditeljstva Marina Matulović Dropulić.
Program će se provoditi putem Agencije za pravni promet i
posredovanje nekretninama, a do kraja ove godine raspisat će se javni poziv za odabir tvrtki partnera koji će graditi te stanove. Tom bi partneru država plaćala najam, a na kraju otplate, odnosno nakon 25 godina oni bi postali imovina države.
Svugdje gdje je moguće stanovi bi se gradili na državnom vlasništvu, a na lokacijama gdje nije moguće zemljište bi se kupilo.
Država bi išla u izgradnju stanova na područjima gdje je potrebno više od sto stanova za zbrinjavanje povratnika, bivših nositelja stanarskog prava. Najviše bi stanova, oko 700 bilo izgrađeno na području Osječko-baranjske županije, u Zagrebu oko 690 stanova, u Karlovačkoj županiji više od 580, Zadarskoj i Primorsko-goranskoj po nešto više od 310 stanova.
Na područjima pak na kojima je za zbrinjavanje potrebno manje od sto stanova, primjerice Bjelovarsko-bilogorskoj, Varaždinskoj, Požeško-slavonskoj, Ličko-senjskoj i sl., ne bi se išlo u organiziranu gradnju već bi se stanovi, njih ukupno oko 400, kupili.
