Doznajte koje su sve aktivne mjere zapošljavanja!

Arhitektu Veljku Armanu Lintu u tome je pomogla jedna od aktivnih mjera za zapošljavanje. Država ih provodi 20. Umjesto da na zavodu čeka posao, arhitekt Veljko Armano Linta uključio se u mjeru za zapošljavanje 'tvoja inicijativa, tvoje radno mjesto'. Ideju je pretvorio u poslovni plan i dobio 24.000 kuna poticaja za samozapošljavanje.

Pročitajte i ovo Dugo je bilo na vrhu Donedavno najtraženije zanimanje više nije toliko traženo: "Došlo je do pada broja oglasa za 30 posto" Mrsić očekuje 30.000 do kraja godine Od početka 2015. ugovore na neodređeno dobilo 18.000 mladih

'Ja sam dobio ta sredstva, međutim, to nije sve. Oni su napravili meni najveću uslugu time što su mi predložili da se uključim u program inkubator za mlade zaposlene', rekao je Linta. Osnovao je tvrtku i sada radi na velikom humanitarnom projektu izgradnje školskog kampusa u Indiji koji financira tvrtka iz Dubaija.

>> Mrsić: Plaće više nećemo dirati, Mihalinec: Ova Vlada divljački otima!

'Ideja je došla preko poznanstva iz United World Collagea. To je škola u kojoj sam bio u Norveškoj', kaže Linta. Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi 20 aktivnih mjera za zapošljavanje. Prošle godine u njih je uključeno više od 40.000 ljudi.

'Njihova je velika vrijednost da u vrijeme kada nema otvaranja novih radnih mjesta ipak neka radna mjesta se uspiju osigurati', rekao je Ministar rada Mirando Mrsić. Najbolji odaziv imala je mjera javnih radova, ali i 'stalnog sezonca', koju je lani koristilo 62.000 ljudi.

Popularna je i mjera 'Uz pola-pola do prvog posla'- poznatija kao rad za 1.600 kuna, namijenjena osobama do 29 godina. 'U ovom trenutku preko 8.000 mladih ljudi stiče tu godinu iskustva', rekao je Mrsić.

'Zamjenski radnik' privremeno je rješenje za dugotrajno nezaposlene osobe. 'Mi sufinanciramo 50 posto bruto plaće', kaže Mrsić. Istu subvenciju dobiva i poslodavac koji odmah zaposli osobu koja je na drugom mjestu dobila otkaz.

'Neradni petak' namijenjen je poslodavcima s poteškoćama u poslovanju. 'Država sufinancira 2.200 kuna neto i to ide direktno u džep radnika, a ostatak bruto financira poslodavac', rekao je Mrsić. Za zapošljavanje nezaposlenih osoba sa zavoda, poslodavci su oslobođeni dva bruto doprinosa na plaću. Veljko se nada da će uskoro i on tražiti radnike.

'Vrijeme je da ljudi ovdje počnu uzimati posao u svoje ruke, mi mladi stvarno to želimo, ne želimo sjediti i čekati da nam netko da posla. Pomoglo bi kada bi država bila više elekronizirana', rekao je Linta. Zahvaljujući vlastitoj inicijativi i mogućnostima koje mu pruža država, Veljko je egzistenciju osigurao za najmanje dvije godine koliko mu traje projekt u Indiji.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook