'Dotakli smo dno, a pojava sunca i sezonaca neće ništa promijeniti'

Čačić je rekao kako 'ne postoji nitko zemlji tko bi mogao i pomisliti da su istinite premijerkine izjave o 150.000 novih radnih mjesta u ovoj godini, jer svi mi dobro znamo i stručne prognoze su takve da će doći do dodatnog smanjenja radnih mjesta i to je MMF potvrdio'.

'Imamo daljnju stagnaciju, dotakli smo dno, ali to što će nam pojava sunca i toplije more donijeti sezonsko zapošljavanje ništa bitnije neće promijeniti', ustvrdio je Čačić u izjavi novinarima uoči početka okruglog stola u organizaciji HNS-a 'Ekonomska zbilja i kako dalje'.

Pročitajte i ovo procjena Državnog zavoda za statistiku Inflacija raste nakon osam mjeseci pada: Cijene u kolovozu 7,8 posto više nego isti mjesec lani RANIJE OD PLANIRANOG Velike promjene na svjetskom poretku: Kina uskoro postaje najveća svjetska ekonomija?

>> Rohatinski u 2011. očekuje još manje posla, veću inflaciju i manjak u blagajni

>> 'Nezaposlenost nije pala zbog sezonskog zapošljavanja'

'Ovogodišnji ožujak u korelaciji s prošlogodišnjim je 3,6 posto lošiji i mi i dalje imamo relativan pad i tako ćemo ovu godinu i završiti. Jedino rješenje za ovu zemlju je novi početak i nova vlada s novom snagom i sposobnošću i optimizmom', istaknuo je Čačić.

Ocijenio je da je ključno porezno rasterećenje rada kako bi ga se učinilo konkurentnim, a to se ne postiže povećanjem tereta na rad. Hrvatsko gospodarstvo ove bi godine trebalo ostvariti rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 1,3 posto, a iduće u visini 1,8 posto, prognozirao je MMF u ponedjeljak u najnovijim proljetnim Svjetskim gospodarskim prognozama (WEO). Prije šest mjeseci MMF je prognozirao rast od 1,6 posto ove godine.

Čačić je rekao i da kako postoji potpuni konsenzus da se bolje i pravednije društvo temelji na snažnom i uspješnom gospodarstvu. Potrebno je ostvariti porast zapošljavanja kroz snažan gospodarski rast i racionalniju i učinkovitiju državu, rekao je Čačić na HNS-ovu okruglom stolu 'Ekonomska zbilja i kako dalje' govoreći o aspektima fiskalne i monetarne politike, investicijama i reformi države.

U vezi s porezno-monetarnim reformama, naglasio je potrebu snažnog poticanja investicija raznim mjerama, poput oslobađanja od poreza na reinvestiranu dobit i snažnoga poreznog opterećenja na izvlačenje dividende. Kad je riječ o investicijama, rekao je, 'potrebno je uvođenje vertikalnog odlučivanja', što znači da nema prepreka ulaganjima većim od 20 milijuna eura, koje država ne bi mogla eliminirati u javnom interesu, te da se ustroji sustav pripreme, praćenja i realizacije izvoznih projekata koji Hrvatskoj nedostaje.

Vezano uz reformu države, potrebna je reforma regionalnog sustava i sposobnost realizacije novca iz Europske unije te reforma radnog zakonodavstva, rekao je među ostalim Čačić.

SDP-ov ekonomski strateg Branko Grčić zauzeo se za državni intervencionizam utemeljen na poreznom rasterećenju gospodarstva, izravnim potporama novom zapošljavanju i investicijama i novim državnim investicijskim projektima, posebno u energetici, transportu i logistici, što je prioritet hrvatske države. Upozorio je na nisku bruto dodanu vrijednost u većini hrvatskih gospodarskih grana i naglasio da to žele popraviti jer je potrebno restrukturirati gospodarstvo, a to je dugotrajan proces.

Sever: Sindikati će 1. svibnja objaviti svoj program mjera

Nezaposlenost je pokazatelj uspješnosti (gospodarske) strategije i programa, i ne može se riješiti s nekoliko mjera, nego sustavno, rekao je. HNS-ov ekonomski strateg Dragan Kovačević upozorio je govoreći o 'tržištu kapitala u funkciji razvoja ekonomije' na neodrživo visoku cijenu kapitala koje diktiraju banke gušeći poduzetničku inicijativu i investicije.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever najavio je da će sindikati 1. svibnja objaviti svoj program mjera za izlazak iz gospodarske krize, pri čemu je napomenuo kako poslovne banke kroz krizu prolaze neokrznute čuvajući dobit po svaku cijenu, opterećujući sadašnje i buduće kredite.

Ekonomski analitičar Žarko Primorac upozorio je da se Hrvatska najsporije gospodarski oporavlja od svih tranzicijskih zemalja jer gospodarski rast temelji na unutarnjoj potrošnji koja je u dubokoj depresiji zbog smanjenja plaća i otpuštanja, a problem je i loša tehnološka struktura i deindustrijalizacija gospodarstva. Povećanje vanjskog duga ocijenio je zabrinjavajućim. (Hina)