'Dopuštao da se Hrvate fizički zlostavlja i ubija'

Od karlovačkog Odbora za ljudska prava, koji se među ostalim bavi i ljudskim pravima okrivljenika za ratne zločine, doznaje se da je riječ o Mići Cekinoviću, koji je na temelju međunarodne tjeralice 14. travnja ove godine uhićen na graničnome prijelazu Rači i predan državnom odvjetništvu Bosne i Hercegovine. Budući da nema bosanskohercegovačko državljanstvo, 9. srpnja predan je hrvatskim vlastima, otkad je u pritvoru na temelju rješenja Županijskoga suda u Karlovcu.

Pročitajte i ovo Ne zna se gdje je Hrvoje Petrač komentirao istragu EPPO-a: "Ovo je suludo! Sve sam doznao iz novina" Viši kazneni sud "Po babi i stričevima": Odbijene žalbe bivšim Plenkovićevim ministrima i potpredsjedniku Vlade

Okrivljeniku se optužnicom stavlja na teret da je u studenome 1991. godine kao zapovjednik čete TO ‘Primišlje’, koja je bila u sastavu paravojske ‘SAO Krajine’ na području grada Slunja i okolnih mjesta, suprotno odredbama međunarodnih konvencija o ratovanju, dopuštao i naređivao da se mještane hrvatske nacionalnosti uhićuje, fizički zlostavlja i ubija te da se pale i ruše zgrade. Optužnica, Cekinovića tereti da su pripadnici njegove postrojbe jednu osobu uhitili, pretukli i bez ikakve pravne osnove zatvorili, jednog su civila ubili i zapalili njegovu kuću, a veći dio stanovništva hrvatske nacionalnosti su protjerali. Županijsko državno odvjetništvo predložilo je uz optužnicu da se okrivljeniku produlji pritvor.

Cekinović je jedan od 40 okrivljenika s popisa rješenja o pokretanju istrage iz 2000. godine za kažnjiva djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava - ratnog zločina protiv civila na Kordunu, rekao je sudac Županijskog suda u Karlovcu Ante Ujević. Svu četrdesetoricu istraga je teretila za ratne zločine počinjene u Slunju, Hrvatskome Blagaju, Gornjoj Glini, Pavlovcu, Donjemu i Gornjem Nikšiću, Cerovcu, Cvitovićima, Gornjemu i Donjem Kremenu, Marindolskom Brdu i Cetingradu. Protiv nekolicine njih suđenje je održano i pravomoćno su osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne, a veći broj njih još nije dostupan pravosuđu Republike Hrvatske iako su njihova imena na međunarodnim tjeralicama. (Hina)