Nakon tragične sudbine dvoipolgodišnje djevojčice koja je zbog nasilja preminula, ne prestaju pristizati priče udomitelja koji se godinama bore za svoja prava s centrima za socijalnu skrb. Svi su složni u jednom - bezbroj je problema.

Galerija


Udomiteljima u Hrvatskoj nije predviđeno mijenjanje odredbi vezanih uz nužan potpis bioloških roditelja koji će i dalje imati pravo donošenja odluka koje utječu na život djeteta.

Većina tih prava, regulirana je Zakonom o socijalnoj skrbi i Obiteljskim zakonom. Tako na primjer, ako jedan od bioloških roditelja ne želi da njegovo dijete pohađa vrtić, udomitelj ga ne može upisati.

''Sve se otegne na tri mjeseca''

Jedna od udomiteljica s kojom smo razgovarali tako ističe da je potpis bioloških roditelja potreban čak i onda kad je potrebna brza reakcija, primjerice za operaciju djeteta. Zbog zaštite identiteta djeca ona kao i ostali sugovronici ostat će anonimni. 

''Osobno sam imala situaciju da smo sve s djetetom obavili i onda mama nije došla potpisati papire. Tada se pokrenuo postupak da me se imenuje posebnim skrbnikom za taj slučaj. Naravno, sve se otegne na tri mjeseca pa ponovno morate obavljati kompletnu predoperativnu obradu'', istaknula je za DNEVNIK.hr ogorčena udomiteljica.

Tu su i problemi prilikom odlaska djeteta na izlet . ''O potpisima za izlete da ne govorim. Moja su djeca iz druge županije i dok ja dobijem majku i potpis za pristanak, dijete zaboravi da je bilo na izletu'', nesretna je udomiteljica.

Također, otvaranje računa u banci ili nekog oblika štednje vezano je za biološke roditelje. ''Mislim da bi udomitelji, ako preuzimaju skrb o djetetu i imaju obvezu brinuti o zdravlju, školovanju i slično, trebali imati pravo na sve te potpise i obavljati sve te radnje kako bi djeca zdravo i bezbrižno odrastala'', napominje.

Dijete, ilustracija - 3
Dijete, ilustracija - 2 Foto: Getty Images

Dijete moraju voditi u zatvor roditelju zlostavljaču

Druga žena s kojom smo razgovarali udomila je šestero djece, među kojima je jedno s posebnim potrebama. I ona se borila s dobivanjem majčinog potpisa za nesmetano školovanje djeteta.

''Dijete je trebalo dobiti prilagođeni školski program. Sve je bilo riješeno osim majčinog potpisa. Stalno sam zvala i nju i CZSS, ali ništa. Čekalo se do praktički zadnjeg dana, kada je bio rok za predati taj zahtjev u upravu, da bi se hitno sastao stručni tim i meni dao status posebnog skrbnika za pitanja obrazovanja djece. Poslije, s tim papirom posebnog skrbnika, život nam se uveliko pojednostavio'', rekla je udomiteljica.

Zbog odluka udomitelja koje se nisu sviđale biološkim roditeljima, prijetili su im smrću, ali i paležom kuće. Slučajeve su prijavili policiji. ''Oni su nas lijepo obavijestili da mi to idemo privatnom tužbom, da oni tu ne mogu ništa. Zvala sam pravnika da vidim, da nas barem oni nekako zaštite. U toj kući koja je trebala gorjeti nije bila samo moja biološka obitelj, bila su tu i njegova djeca. Pravnik mi je rekao da oni nama ne mogu nikako pomoći. Eto to smo vam mi, bedemi i utvrde za tu djecu, sami kao Pale'', žalosna je udomiteljica.

I ona je imala problem s nužnim potpisom roditelja za izlet. ''Nekada, kada ne stignem dobiti potpis roditelja na vrijeme, onda idem ja s djetetom na taj izlet. Tako je bilo u vrtiću, a i sada u školi'', kazala je.

No, možda najšokantnije zvuči činjenica da neki udomitelji djecu moraju voditi u zatvor u posjet biološkim roditeljima, koji su iza rešetaka završili upravo zbog zlostavljanja i zanemarivanja djece. 

''Znam slučaj gdje su udomiteljici prijetili oduzimanjem licence jer je dijete odbila voditi zlostavljačkom roditelju'', kazala je i dodala kako se kod sudskih sudskih procesa djetetu dodjeljuje skrbnik iz Centra za posebno skrbništvo koji ga zastupa na sudu. ''Po mom iskustvu, ta osoba najčešće nije nikad ni vidjela dijete, niti kontaktirala udomitelje'', ističe frustrirana udomiteljica.

Dijete, ilustracija - 3
Dijete, ilustracija - 1 Foto: Getty Images

 

Otac postaje tek nakon sudske presude

U trećem pak slučaju, dijete koje je došlo u udomiteljsku obitelj bilo je u izrazito lošem i zapuštenom stanju. U vrijeme oduzimanja djeteta biološkoj majci, otac nije bio upisan kao otac, već je to učinjeno na sudu, kada je majka djeteta potvrdila da je on otac te je time ostvario roditeljska prava. 

Udomiteljica se boji da će mu vratiti dijete sada kada je službeno otac na papiru. ''Iako nema uvjete za dijete, on ima želju - što god im to značilo. Kako je moguće, nakon što se nisu brinuli o djetetu i oduzeto im je, da ima šansu biti djetetov otac jer je sad tako upisan na papiru? Ako dođe do oduzimanja, ponovno će dijete biti kod njega'', ljutita je udomiteljica.

Ogorčena što dijete nakon par godina života u udomiteljskoj obitelji u kojoj je privrženo udomiteljima, odjednom mora upoznati biološkog oca koji je osuđivan zbog, kako kaže, nezakonitih radnji. ''Nije mi namjera prozivati socijalne radnike, jedino što želim i mislim da nam je u opisu posla i ljudskosti, zaštititi dijete za koje smatramo će nastradati ako se vrati biološkoj obitelji, odnosno ocu kojeg i ne pamti jer je tada bilo premalo'', istaknula je.

Paradoks sustava

Drugi slučaj je vezan za udomljavanje djece s posebnim potrebama. Dijete u sljedećoj priči je u udomiteljskom domu od svoje sedme godine. ''Udomila sam dijete s teškim psihofizičkim oštećenjima. Nema pravo na invalidninu jer ostvaruje već jedno pravo iz socijalne skrbi. Nemam pravo na staž, iako skrbim 24 sata dnevno o djetetu, jer eto - nemam fakultet srodan njezinim oštećenju'', kazala nam je druga udomiteljica.

Ističe paradoks sustava ovakvih slučajeva. ''Dok njezin biološki roditelj, koji je stvorio nakon nje također bolesno dijete, ima sva prava i jednog će dana imati mirovinu. A ja?! Ja ću imati grbava leđa'', razočara je udomiteljica.

''Centar sve zna i nikom ništa''

Iako je Centar u sljedećem slučaju obaviješten o problemima, udomiteljica kaže kako se ne poduzima ništa. ''U mom slučaju dijete zlostavljaju i zanemaruju na način da mu ne dozvoljavaju slobodne aktivnosti, ne mijenjaju dokumente na vrijeme, nisu predali zdravstvenu... Centar naravno sve zna i nikom ništa'', zgranuta je udomiteljica.

Tvrdi da bi do okončanja postupka trebalo zamrznuti roditeljska prava i prenijeti ih na udomitelje. ''Sudski postupci su prespori, i vrlo skloni biološkim roditeljima. Vještačenja bi trebala biti odmah, a ne nakon više godina i to za ukupnu kompetenciju roditeljskih kapaciteta za svu postojeću i buduću djecu, a ne jedno po jedno i tako to traje godinama'', isfrustrirana je udomiteljica.

Dodaje i kako udomiteljima nije ugodno kada im biološki roditelji dolaze u domove te se nadzori odvijaju u njihovim privatnim domovima, jer kaže nam, često budu opasni i prijeteći. ''Ministarstvo ima prostora pa neka to organiziraju drukčije, a mi imamo pravo na privatnost i dignitet, zaštitu i svoj život, a ne da samo dobijemo odluku suda i to je to'', istaknula je.

Zalaže se za to da se točno definira kada će biološki roditelji vidjeti dijete. ''Mi sjedimo i čekamo, jer oni mogu doći kad se sjete, svake nedjelje'', nesretna je udomiteljica.

Dijete, ilustracija - 3
Dijete, ilustracija Foto: Getty Images

Udomiteljstvo, ilustracija Ravnateljica Nazorove: "Jako je teško. Udomiteljica koja brine za troje djece ima satnicu pet kuna, ali to ne isključuje ljubav prema djeci"

Josip Aladrović Ministarstvo o slučaju pretučene djevojčice: "Ravnatelj je smijenjen. Dijete nije trebalo biti vraćeno obitelji"

Osim navedenih osobnih priča, udomitelji se nalaze i u drugim, trenutno bezizlaznim situacijama. Naime, neki moraju dati otkaz kako bi se mogli brinuti za dijete kada je ono bolesno ili kada tek ulazi u svoj novi dom. Kažu, biraju između brige o djetetu ili otkaza na poslu.

Zakon priznaje pravo na slobodne dane za udomitelje koje naziva rodiljni dopust za udomitelje tijekom kojeg imaju zdravstveno osiguranje i mirovinski staž. No, onda se ne može dobiti rodiljna naknada. Za to je potrebna suglasnost poslodavca, odnosno dobra volja hoće li udomitelju odobriti par slobodnih dana.

Udomiteljici nije jasno zašto je predviđen posvojiteljski dopust (6+6 mjeseci uz naknadu) za dijete do osme godine zivota, a udomiteljima nije. ''Upravo zato jer je pretpostavka da je to dijete prethodno zanemarivano ili zlostavljanoi zato mu je potrebno vrijeme za prilagodbu na novi dom. Zakon ne priznaje naknadu zato jer ne možemo primati dvije naknade po istoj osnovi. U redu, ali onda neka zaposleni udomitelj ima izbor biranja da za to vrijeme neće primati udomiteljsku naknadu i gotovo'', predložila je udomiteljica.

Ukoliko je biološki roditelj za dijete iskoristio porodiljni dopust, udomitelj ne može dobiti ni vremenski rodiljni dopust. Apelirali su na slučajeve ministarstvu, ali odgovore još nisu dobili.

Kada je dobila licencu za udomiteljstvo u prvom mjesecu, najavila je poslodavcu da je ozbiljna i da kada dijete dođe želi imati dopust u trajanju od par mjeseci. ''Poslodavac mi se cinično nasmijao i rekao 'pa dobro, onda se možemo čut iza sezone''', kazala je udomiteljica koja je nakon par godina posvojila to dijete.

''Tu kod nas u Splitu je regulirano da djeca koja su u dobroj udomiteljskoj obitelji ne mijenjaju ponovno obitelj i ne moraju se ispočetka privikavati na nove ljude i prostor prije posvajanja'', istaknula je.

Djeca koja su trenutno kod udomitelja ili su u procesu ulaska u novi dom, ostaju isključivo na odlukama struke i ministarstva, koje u puno pitanja nije složno. I dok djeca godinama čekaju da se njihov status i položaj riješe, nakon nedavnih tragičnih slučajeva,  svaka pozitivno donesena odluka koja bi poboljšala uvjete kako za djecu, tako i za udomitelje je nužna.