Prva asocijacija na Vladine mjere iz travnja je četiri tisuće kuna za očuvanje radnih mjesta, no moratorij na ovrhe jednako je važan. Ministarstvo pravosuđa reklo je kako neće biti ovrha dok traje kriza. No, vrijeme je prošlo i stigao je datum kojem se nitko ne veseli - 18. listopada.
"Osobno smatram da je Vlada interventnim mjerama za vrijeme trajanja ovih posebnih okolnosti donijela jednu dobru odluku. Omogućila je fizičkim i pravnim osobama da se za vrijeme lockdowna urede svoje odnose s vjerovnicima, da podmire svoja dugovanja te da im za to vrijeme ne teku kamate" rekao je odvjetnik Tomislav Dumenčić.
Vezani članci
Vrijednost ovrha koje su stopirane uslijed pandemije iznosi 16 milijardi kuna. Sve to već od ponedjeljka stiže na naplatu. Kako nakon šestomjesečne pauze ne bi gledali ubrzani film s tragičnim epilogom donesena je odluka o tri vala.
Plan je da do 19. prosinca na naplatu idu ovrhe koje su stigle do 19. lipnja. Drugi val obuhvaća ovrhe pristigle do 19. kolovoza te bi ih se naplatilo do 19. veljače. Nakon toga slijedi sve ostalo. Međutim, to je preporuka Vlade koja se može, ali jednako tako zakonski ne mora uvažiti.
"Smatram da je Vlada možda trebala napraviti razliku između fizičkih i pravnih osoba što se tiče nastavka provedbe ovrha. Fizičkim osobama trebala bi omogućiti još nekakav dodatni period u kojem će se nastaviti provedba ovrha u odnosu na njih. Posebno ako se radi o nezaposlenima pa im mogu omogućiti dodatnu dostavu potvrda o nezaposlenosti, nepostojanju drugih primanja da im se dodatno odgode ovrhe i da se novopokrenuti postupci isto tako zamrznu na jedno vrijeme. Nakon tog roka trebalo bi se naložiti ovrhovoditeljima da ih dodatno kontaktiraju, primjerice prije pokretanja novih ovršnih postupaka", kaže Dumenčić.
Novinarka Valentina Wiesner kaže kako je u najgorem razdoblju brojka je premašila 330 tisuća, a onda je doneseno par interventnih mjera Vlade tako da se dio tih blokiranih prelio u bankrotirane. Bilo je oko 83 tisuće građana koji su pokrenuli ili je država pokrenula za njih postupak osobnog bankrota. To su situacije koje još uvijek nisu riješene. Postoje dugovi koji su otpisani pa su se i dalje nastavili naplaćivati nakon toga.
Potencijalni su novi problem u ovršnome postupku, kako je Ministarstvo pravosuđa neslužbeno najavljivalo, javni bilježnici kod kojih je trenutno pripremljeno 170 tisuća novih ovrha.
"Ne zna se jesu li to predmeti za građane koji su već blokirani otprije pa su to neke nove ovrhe koje im dolaze na naplatu bez obzira što su se oslobodili računi nisu mogli plaćati pa su došle nove ili su to posve novi postupci za neke druge građane koji su došli u probleme. Vjerojatno ima presjek skupa, dio njih se poklapa, ali svakako se može očekivati veći broj", rekla je Wiesner.
Jedan od razloga visine ovršnih dugova nije glavnica već dodatni troškovi. U naplati potraživanja najprije se kreće s naplatom troškova, zateznih kamata pa tek onda glavnice.
"Ljudi većinom pitaju je li istina da je većina dugova zbog mobitela i računa za njih. Pretpostavljam da je dosta takvih situacija, ali nije samo i isključivo to. Tu su dosta i ove javne usluge od strane pružatelja usluga gdje se osobe zateknu u situaciji da ne mogu te javne usluge plaćati pa onda radi toga odu u blokadu", kaže Dumančić.
Wiesner smatra kako je to mantra koja je puštena u javni prostor od strane svih koji su uključeni u postupak ovrha na neki način. Prema Fini, 50 posto ovršnih postupaka odnosi se na financijske institucije. To su bankarski krediti, kreditne kartice, nešto malo osiguranja.
Potrošačko smo društvo što pokazuje i porast gotovinskih kredita. U prethodnom je razdoblju HNB najavila mjere prema bankama da postrože uvjete kako bi građane sačuvala od njih samih. Što će novi Zakon o ovrhama donijeti i koga će on štititi nije teško zaključiti iz dosadašnje zakonske prakse.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!
