Dobro razmislite kad vidite visibabu da ne biste izvisili za 26.500 eura

Postoji cijeli niz biljaka koje se ne smije brati, sakupljati, uništavati, sjeći ili iskopavati.

Branje visibaba, jaglaca, šafrana, zvončića i drugih proljetnica je kažnjivo, baš kao i njihova prodaja. Kazne za one koji ih prodaju i prerađuju prilično su visoke.

Prodaja i prerađivanje nisu potpuno zabranjeni, već zahtijevaju posebnu dozvolu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a kažnjavanje prijestupnika posao je Državnog inspektorata.

Pročitajte i ovo Trovanje divljih životinja Nije priča s filmskog platna, nego svijet u kojem živimo: ''Ako primijetite, nemojte samo gledati''

Visoke kazne

Za fizičke osobe, odnosno građane, kazne se kreću od 929,10 do 3.981,68 eura. Za pravne osobe, odnosno tvrtke, kazne se penju i do 26.544,56 eura.

''Proljetnice su trajnice, odnosno višegodišnje biljke koje zimu preživljavaju pod zemljom u obliku podzemnih organa – lukovice, gomolja ili podanka. Njihov nadzemni dio svake zime odumire, a u proljeće izrasta novi, stoga je važno uživati u njihovoj ljepoti i ne brati ih. Sakupljanje cijelih biljaka dovodi do njihova trajnog uklanjanja sa staništa, čime se znatno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija'', objasnili su iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije

Strogo zaštićene biljke poput kockavice i velecvjetnog kukurijeka ne smiju se brati, sakupljati, uništavati i sjeći osim za znanstvena istraživanja uz posebno dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. 

Važno je razlikovati biljke koje spadaju u zavičajne divlje vrste (zaštićene) i one strogo zaštićene vrste.

Strogo zaštićene vrste:

• velecvjetni kukurijek (Helleborus niger)
• kockavica (Fritillaria meleagris).

Najpopularnije zavičajne divlje vrste proljetnica:

• visibaba (Galanthus nivalis)
• drijemovac ili zvončić (Leucojum vernum)
• mirisna ljubica (Viola odorata)
• šumarice (Anemone ssp.)
• pasji zub (Erythronium dens-canis)
• šafran (Crocus spp.)
• jaglaci (Primula veris).

Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva, pri čemu se sakupljanjem biljaka za osobne potrebe smatra:

• sakupljanje do ukupno pet pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma)
• 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima
• pet stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika s listovima i/ili cvjetovima
• 1 kg listova
• 1 kg cvjetova
• 0,5 kg sjemena
• 10 kg plodova
• 0,5 kg pupova
• jedan busen mahovine dnevno.

Pročitajte i ovo U blizini Bakarca VIDEO Mala šetnja pretvorila se u pravu dramu: Snimao dva mladunca, a onda mu je medvjedica pokazala gdje mu je mjesto

Je li zabranjeno branje šparoga?

Što se tiče šparoga, vrsta koja se koristi za jelo i bere za prodaju je oštrolisna šparoga (Asparagus acutifolius L.). Ona nije zaštićena vrsta i za njezino sakupljanje nije potrebna dozvola, osim na državnom zemljištu, koje je u nadležnosti Hrvatskih šuma. Dozvola je besplatna, a može se ishoditi ispunjavanjem zahtjeva na internetskoj stranici Hrvatskih šuma.

Dozvola vrijedi do 31. prosinca tekuće godine i omogućuje pojedincima branje do dva kilograma divljih šparoga dnevno za osobnu upotrebu (postoji mogućnost izdavanja i u komercijalne svrhe, za što se plaća naknada). Sakupljačima nije dopušteno sakupiti više od dvije trećine jedinki na jednom nalazištu, a pri sakupljanju se treba koristiti isključivo tehnika rezanja.

Kod skupljanja ostalih nedrvnih šumskih proizvoda u nekomercijalne svrhe bez dozvole kazne se kreću od 133 do 933 eura.

U Hrvatskoj su zaštićene tri preostale vrste šparoga: tankolisna, morska i ljekovita šparoga i te se vrste ne beru u komercijalne svrhe prodaje i izvoza. One nisu toliko široko rasprostranjene u Hrvatskoj, za razliku od oštrolisne šparoge, koja je široko rasprostranjena i najčešća vrsta šparoge u hrvatskom priobalju.