Đakić o inicijativi ukidanja praznika Dana antifašističke borbe: "Nikad nisam radio protiv Tuđmanove politike"

"Svjestan sam prošlosti i sadašnjosti, svjestan sam svakog detalja", izjavio je Đakić novinarima i Saboru, koji su ga pitali kako tumači premijerove izjave kako je 22. lipnja blagdan koji je u popis blagdana u hrvatski zakon uvrstio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman te da će "tako i ostati".

Pročitajte i ovo Povijesni prelet FOTO/VIDEO Hrvatska vojska ulazi u 21. stoljeće: Više od milijardu eura za nove moćne čuvare neba Iz minute u minutu Je li HDZ blizu dogovora s DP-om? Grbin otkrio tko mu je sve dao podršku, analitičar o Milanoviću: "Napravio je grešku"

"Ovo je bio prijedlog Odbora i nije usmjeren ni protiv koga, a naročito je usklađen s europskom rezolucijom“, istaknuo je i upitao je li "9. svibnja, Dan pobjede nad fašizmom u Europi blagdan" te i sam odgovorio da nije, nego je spomendan.

Upitan je li spreman zbog toga izaći iz HDZ-a, rekao je da neće izlaziti iz stranke. Ako ga izbace iz HDZ-a i je li spreman na sve scenarije, Đakić je na odlasku dobacio novinarima - "uvijek".

Culej: "22. lipnja u hrvatskom društvu nema istinskih povijesnih korijena"

Njegov stranački kolega Stevo Culej, koji je na prijedlog vanjskih članova Odbora podnio sporni amandman, ocijenio je kako je 22. lipnja "dan za koji je poznato u hrvatskom društvu da nema nikakvih istinskih povijesnih korijena, prikazanih onako kako se stvarno događalo u hrvatskoj povijesti".

"To je dan u kojemu neki blaguju, a neku jaduju. To je dan koji je u hrvatskome društvu u povijesti potvrdio ono da je Tuđmanova teza bila jedina ispravna, da jedino pomirbom možemo ostvariti snove da imamo svoju Hrvatsku, a koliko vidim, nekima je to i danas u Hrvatskoj nejasno. Danas ti isti ljudi ponovno izazivaju podjele tako da se istina nikako ne prikazuje onako kako je stvarno bila", rekao je Culej.

Ističe kako se tim amandmanom ne radi protiv Tuđmanove politike te dodaje kako je njegov osnovni prijedlog bio da se uvede Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije u Vukovaru i Škabrnji jer, kako je rekao, obilježavamo nešto za što djeca već ne znaju što obilježavamo.

"Nitko nas ne može optužiti za detuđmanizaciju"

"Mene, kao i one ljude koji su bili na Odboru, nitko u Hrvatskoj ne može optužiti za detuđmanizaciju jer mi smo prvi stali uz bok dr. Franji Tuđmanu kada je bilo najpotrebnije“, poručio je Culej, a Plenkovićevu poruku nije htio komentirati dok o tome ne budu razgovarali na Klubu HDZ-a, no vjeruje da će usuglasiti stavove.

Što se tiče eventualnih sankcija u HDZ-u, Culej kaže kako mu nije jasno je li u Hrvatskoj jasno da je ovo demokratska zemlja i da bi svatko trebao promišljati o određenim povijesnim događajima sa svojim znanjem i svojom glavom te da je vrijeme jednoumlja davno završilo.

"Nikako ne bih rekao da se ovim amandmanom radi protiv Tuđmanove politike, a vjerujem da bi dr. Tuđman, da je poživio, da bi moguće i on mnoge stvari drugačije završio u stvaranju i kreiranju hrvatske države", smatra HDZ-ovac. Na pitanje je li spreman odustati od amandmana, odgovorio je kako osobno ni od čega u životu nije odustao, a na dodatno pitanje čak ni pod cijenu toga da ga izbace iz HDZ-a, uzvratio je: je: "Normalno, meni je sve OK."

Stazić: "Predloženi amandman je sramotan"

SDP-ov član tog Odbora Nenad Stazić nije bio na jučerašnjoj sjednici, ali kaže da bi, naravno, glasao protiv tog prijedloga. "Mislim da je prijedlog takvog amandmana jedna sramotna odluka koja samo nastavlja sa sramoćenjem zemlje. Ovdje već jako dugo traje borba protiv antifašizma, negiranje antifašizma, veličanje ustaštva i ovo je još samo jedan korak na tom putu", kazao je Stazić.

Tome se, dodaje, ne čudi, ali misli da zdravi, normalni dijelovi društva moraju tome pružiti otpor "jer nam inače zemlja klizi u desničarenje, u prošlost, u nešto u čemu ćemo se još jako dugo valjati umjesto da idemo naprijed".

"Mi smo sada postali država koja je protjerala Đikića, a zadržala Đakića koji se proslavio ovakvim prijedlogom amandmana", zaključio je Stazić.

Pupovac: "Tko ovo predlaže, stavlja minu pod temelj krhke hrvatske političke republike"

SDSS-ov Milorad Pupovac navodi kako su prema sadašnjem prijedlogu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima svega dva datuma koji izražavaju ustavnu činjenicu hrvatske političke republike.

"To je do sada bio Dan neovisnosti, sutra Dan državnosti, i Dan antifašističke borbe. Svi ostali datumi su ili vjerski, religijski, crkveni ili su komemorativni. Ako se Dan antifašizma isključi, ostat će samo jedan, koji je najsporniji, Dan neovisnosti ili Dan državnosti. I tko god predlaže takvu varijantu zapravo stavlja minu pod temelj ionako krhke hrvatske političke republike", istaknuo je Pupovac.

Ne zna, kaže, čini li to iz neznanja ili svjesno i namjerno da te republike, na način na koji je oformljena aktom o neovisnosti, više nema. No, dodaje, zna da bi posljedice toga mogle biti višestruko i drastično opasne za zemlju. "Ja sam za hrvatsku političku republiku, a ne za to da se Hrvatska u svojim simboličkim praznicima pretvori u crkvenu i komemorativnu zajednicu", poručio je. (Hina)