Prolom oblaka, a potom i potop koji je prošlog petka šokirao Zagrepčane dobio je i službeno objašnjenje. Što se točno dogodilo u glavnom gradu, objasnili su stručnjaci DHMZ-a.
Pročitajte i ovo
U svega par sati, glavninom od 21:30 do ponoći, na području grada palo je između 50 i 80 litara kiše po četvornom metru. U 24 sata, u razdoblju od 14:00 u petak do 14:00 u subotu na postaji Zagreb-Grič palo je 89 l/m2, na Sljemenu 70 l/m2, u Maksimiru 65 l/m2 i na zagrebačkoj zračnoj luci Pleso 54 l/m2. Velika količina kiše, lokalno u 24 sata i više od prosječne mjesečne za srpanj, u kratko vrijeme prouzročila je materijalnu štetu, a nažalost izgubljen je i jedan ljudski život.
Mnogi modeli za numeričku prognozu vremena koji se koriste u DHMZ-u već su dan ranije, u četvrtak 23. 7., vrlo dobro prognozirali mogućnost pojave jakih nevremena, osobito obilne kiše i bujičnih poplava. Stoga je već u četvrtak za pojedine regije izdano narančasto upozorenje na opasne vremenske pojave, a uz daljnje praćenje razvoja sinoptičke situacije u petak ujutro upozorenja su podignuta na najvišu – crvenu razinu.
Prizemno se nad ovim dijelom Europe pa tako i Hrvatske nalazilo polje malo sniženog tlaka zraka koje se u toku dana produbljuje, no ipak značajniji utjecaj na vrijeme imali su ponajprije procesi u srednjoj i višoj troposferi koji su potaknuli procese u nižoj atmosferi. Naime, sa zapada se u petak približavala dolina s hladnim zrakom po visini u sklopu koje se krajem dana zatvara i visinska ciklona i ona tijekom subote nastavlja svoj put preko Hrvatske dalje na istok.
S jugozapada pritom već od petka ujutro stiže veća količina vlažnog i nestabilnog zraka. Svi uvjeti za razvoj olujnih nevremena bili su prisutni, od nestabilne atmosfere i velike vlage u prizemnom sloju do mehanizma podizanja te vlage, što posljedično uzrokuje i velike vrijednosti konvektivne raspoložive potencijalne energije (CAPE). Mehanizam podizanja koji je pojačao vertikalno dizanje zraka, a time i omogućio konzumiranje raspoložive energije, bio je višestruki. Orografija je svakako pomogla, a ključnu je ulogu imala visinska dolina.
Oluje već na Jadranu
No, i prizemni procesi potaknuti dnevnim zagrijavanjem kao i konvergencija vjetra odlučili su lokacije na kojima će se oluje formirati, a to je vrlo teško precizno prognozirati. Treba spomenuti i smicanje vjetra u dubljem sloju atmosfere, odnosno promjenu u smjeru i brzini vjetra po visini (DLS od engl. Deep Layer Shear). Vrijednosti između 10 m/s i 20 m/s u prvih 6 km atmosfere uvelike pomažu nastanku organizirane konvekcije koja je puno opasnija od izoliranih ćelija jer zahvaća veća područja i duže traje.
Oluje su se stvarale već sredinom dana i poslijepodne na Jadranu (npr. bujična poplava u Senju), u gorju te u okolnim zemljama, posebice u BiH.
Nakon što se veći sustav koji je zahvatio BiH i sjeverozapad Hrvatske premještao dalje na sjeveroistok, u njegovom zaleđu stvarala se nova ćelija jugozapadno od Zagreba. Uslijed usporavanja premještanja doline kao posljedica zatvaranja visinske ciklone sustav se zadržavao nad Zagrebom uzrokujući obilnu oborinu te pojavu munja, a mjestimice je bilo i vrlo jakih udara vjetra.
Količina i intenzitet kiše
Prema standardima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), koje slijedi DHMZ količina oborine koja padne iza termina motrenja (u 7:00 prema zimskom računanju vremena tj. u 8:00 prema ljetnom računanju vremena) pripisuje se sljedećem danu. Stoga je količina oborine koja je pala tijekom noći s 24. na 25. 7. sadržana u količini oborine izmjerenoj na našim postajama 25. 7. 2020. u 8:00. Tako je na postaji Zagreb-Grič 25. 7. 2020. u 8:00 izmjereno 80,5 mm2, a na postaji Zagreb-Maksimir 57,8 mm. Ovakve količine oborine na lokaciji Zagreb-Grič mogu se očekivati rijetko – prosječno jednom u 41 godinu dok na lokaciji Zagreb-Maksimir izmjerena količina oborine (57,8 mm) može se očekivati češće – prosječno jednom u 5 godina.
Važno je napomenuti da, iako se radi o velikim količinama oborine, ipak nije premašena vrijednost maksimalne dnevne količine oborine za srpanj koja iznosi 95,8 mm za postaju Zagreb-Grič (izmjerena je 4.7.1989.) odnosno 83,7 mm za postaju Zagreb-Maksimir (također izmjerena 4.7.1989.) niti je blizu vrijednosti najveće ikad izmjerene dnevne količine oborine na tim postajama izmjerene 1926., a koje iznose 118,8 mm za postaju Zagreb-Grič te 139 mm za postaju Zagreb-Maksimir.
Ono što se pokazalo izuzetnim u ovoj oborinskoj epizodi tijekom noći s 24. na 25. srpnja je njezin intenzitet. Glavnina izmjerene količine oborine pala je u vrlo kratkom vremenskom razdoblju. To je posebno slučaj za lokaciju Zagreb-Grič gdje je između 20:00 i 21:00 palo čak 58,9 mm kiše! To je rekordan intenzitet oborine kojim je premašen dosadašnji maksimum jednosatne oborine od 52,0 mm iz 1976. godine u raspoloživom razdoblju ombrografskih zapisa na toj lokaciji od 1910. godine. Toliki satni intenzitet kiše iznimno je rijedak događaj te se na toj lokaciji može očekivati jednom u više od 100 godina! U idućih sat vremena palo je još 18,1 mm oborine čime je dvosatni intenzitet kiše od 77,0 mm/2 h toliko rijedak događaj da se može očekivati prosječno jednom u više od 400 godina!
Količina jednosatne kratkotrajne oborine izmjerene na postaji Zagreb-Maksimir nije toliko izuzetan događaj. Izmjereni intenzitet kiše od 29,0 mm/1 h može se na toj lokaciji očekivati jednom u 4 godine. Međutim, količina oborine koje je pala u dva sata, 51,5 mm/2 h, očekuje se znatno rjeđe, prosječno jednom u 76 godina. Valja napomenuti da je ova preliminarna statistička analiza provedena prema satnim podacima ombrografa te bi izuzetnost događaja mogla biti i veća kada se napravi analiza minutnih zapisa.
