U ovom tjednu obilježit ćemo sto dana Plenkovićeve vlade. Je li Vlada izigrala obećanja da će se fokusirati na demografsku obnovu?
Kad se gleda sve što su dosad napravili i izričaje koje čujemo, oni su se fokusirali na to samo na retoričkoj razini. Niti jedna ozbiljnija odluka nije donesena iako je to bio jedan od ključnih dijelova programa kad se kretalo u izbore. Kao i svaki put, nakon što se osvoje izbori ova problematika pada u drugi plan, tada počinju neke druge teme poput privatizacije i poreznog sustava, a sve ovo zaboravimo preko noći.
Za demografiju je ove godine u proračunu određeno 158 milijuna kuna. Je li ta novac dovoljan i za što?
Taj novac nije dovoljan za ništa. Procjene postoje, kao i znanstveni radovi, da Hrvatskoj godišnje treba između 4 i 5 milijardi za demografsku revitalizaciju. To je, naprosto, strateško pitanje opstanka Hrvatske. Svi koji pitaju otkud taj novac neka samo pogledaju kolika je razina poticaja, davanja za različite udruge, kako novac curi kroz zdravstveni sustav. Kada bi se donijele neke od ključnih odluka bilo bi novca.
Demografska revitalizacija Hrvatske je pitanje i gospodarskog i ukupnog opstanka Hrvatske. Kad su u pitanju takve razine odlučivanja onda se ne pita je li to sto ili dvjesto nečega.
Većina demografa ističe kako retoriku prevažne demografije, koju slušamo od strane premijera i Predsjednice, uopće ne slijede odluke. Koje bi to odluke trebale biti?
Zanimljivo je da o demografskoj problematici vrlo često oboje govore, što je pozitivno. Ono što me iznenađuje je da udarni gospodarski tim Vlade, Dalić, Ćorić, Marić, gotovo ne spominju tu problematiku iako smo o njoj vrlo ozbiljno razgovarali i u izbornim stožerima i na sastancima. Ono što je ključno i što definitivno moraju shvatiti ekonomisti, pa i ovi u Vladi, da je to temeljno pitanje gospodarskoj razvitka, a nikako u okviru socijalne problematike. Potrebno je definitivno tu problematiku staviti na najveću organizacijsku razinu, ne samo retoričku. Predložili smo da to bude ured pri Vladi koji će razmatrati sve one odluke koje donose pojedini resori, pa između ostalog i ovu odluku o poreznoj reformi.
Postoji li ikakva suradnja?
Suradnja zapravo postoji na razini retorike. Ono što se događa u hrvatskoj javnosti je da se ljudi boje izraziti stav, koji je ključan u svakoj problematici za donošenje odluka. Ako nema stava sve se svodi na politizaciju, gotovo na političku okupaciju gdje postoji izričaj koji vrijedi samo politički, dok se znanstvene analize na uzimaju u obzir, a u političkom sustavu znanstvenici otprilike služe kao najamna radna snaga.
Iz Vlade se moglo čuti da će porezna reforma pomoći demografiji, ali da nam treba nacionalna strategija. Što je s tim dokumentom, radi li se uopće na njemu?
Što se tiče porezne reforme moram priznati da nisam čuo u programima kad se kretalo da je to jedan od ključnih strateških poteza. Nama treba strategija domovinske sigurnosti zemlje koja se ne može isključivo svesti na obranu zemlje kroz vojni sustav, nego su razine ugrožavanja Hrvatske različite, a pogotovo najveća je ova o kojoj govorimo. Jer nestanak 80 tisuća ljudi godišnje je znak za uzbunu, za izvanrednu sjednicu Vlade i Vijeća za nacionalnu sigurnost. Znate što znači godišnje izgubiti 80 tisuća ljudi i napraviti elementarnu projekciju za sljedećih deset godina? Ugrožavaju se svi sustavi u zemlji, od gospodarskog i obrazovnog, do financijskog, zdravstvenog i sustava radne snage.
