Demograf: "Na popis stanovništva potrošili smo 24 puta više od Slovenaca, a njih je dva milijuna manje"

Demograf Nenad Pokos osvrnuo se na produženje roka za popis stanovništva, naglasivši kako su popisivači već vjerojatno umorni i nisu očekivali da će raditi duže.

Pročitajte i ovo Popis 2021. Produljeno terensko popisivanje stanovništva: Objavljeno i kad možemo očekivati prve rezultate

"Trebao bi nas brinuti velik rast oboljelih, jučer smo čuli da ni Kaić to nije očekivao, vjerojatno u Zavodu nisu to očekivali pa zato još dva tjedan moramo čekati završetak. Ono što nas može brinuti da su oni popisivači, koji nisu odustali, već umorni i nisu očekivali takav produžetak jer imaju i svoje druge obveze, a mnogi od njih će raditi za cijenu koja im je obećana, a nisu očekivali produžetak ova dva tjedna, a pogotovo još od 17. do danas”, izjavio je Pokos na N1.

Pročitajte i ovo popisivači na terenu Što ako niste kući kada vam popisivač pozvoni? "Ostavljamo obavijest. Odredim vrijeme kad ću doći..."

Demograf je prokomentirao i činjenicu da su popisivači morali odlaziti i kod građana koji su se samopopisali te usporedio popis stanovništva kod nas s onim u Sloveniji.

"Ono što je nepovoljno da samo pet država EU obavlja popis na tradicionalan način i mi smo među njima. Ostali obavljaju tzv. registarski popis, neki imaju kombinaciju registarskog popisa i informacija s terena. Mogu spomenuti cijenu registarskog popisa u Sloveniji 2011. to je milijun eura, a ovaj je nas koštao 24 milijuna eura. Potrošili smo 24 puta više, a njih je 2 milijuna manje”.

Slovenci u svakom trenutku znaju točan broj jer u registarski centar objedinjuju podatke iz matice rođenih, umrlih, porezne podatke, podatke o strancima, podatke o prostornim jedinicama i to je najveća prepreka zašto mi to još nismo uveli jer ne znamo točan broj stanova, naveo je Nenad Pokos te dodao kako je ovo zadnji popis proveden na ovaj način jer će nas EU prisiliti na to jer do 2031. moramo uvesti registar stanovnika.

Demograf je izrazio bojazan za budućnost radno sposobnog stanovništva te proračuna.

“Ako je sve manje stanovnika, ako je sve manje radno aktivnog stanovništva, ako je sve manje djece koja će uskoro ući među radno aktivno stanovništvo, a sve je više umirovljenika postavlja se pitanje tko će raditi za to umirovljeno stanovništvo. Zasad je omjer 1:1,2.

Bit svega su pristojne plaće od kojih se može preživjeti. Zdravstvena politika se bazira opet na doprinosima zaposlenih. Tko će uplaćivati u proračun ako je sve manje zaposlenih", zapitao se.