Galerija
Profesore, sudjelovali ste u stručnoj ekspertizi presude u predmetu Herceg-Bosna. Na što se odnose vaše temeljne zamjerke?
Ima ih mnogo. Presuda se temelji na nekim krajnje dvojbenim pravnim standardima. Primijenjena je teorija zajedničkog zločinačkog pothvata koja omogućava osudu bez krivnje, s obzirom da je predvidivost mogućeg počinjenja zločina nekih drugih osoba temelj kaznene odgovornosti optuženika u tom postupku. Problema je bilo mnogo i s aspekta pravičnog suđenja, pitanje svjedoka, obrane, pitanje vremena koje je obrana imala za pripremu postupka, odnosa prema nekim vještacima koje je predlagala obrana. Niz postupaka od strane tužiteljstva i suda ukazuje da je taj postupak bio nepravičan i da se presuda temelji na dvojbenim pravnim standardima. Nitko ne spori da je većina tih djela počinjena. Ali pitanje je možete li ovako širokim konceptom odgovornosti ostvariti ono što je cilj djelovanja međunarodnog kaznenog pravosuđa, a to je pravda. Vidimo da žrtve možda imaju kratkotrajno rasterećenje i njihovoj obitelji, ali dugoročno neće osjetiti punu pravdu ukoliko se ovo ne korigira. Implikacije kolektivne odgovornosti, kroz spominjanje državnog vrha tada RH, kroz široku formulaciju, svjedoči o neadekvatnosti ove presude s aspekta temeljnih načela suvremenog prava.
Jesu li hrvatske političke vlasti dovoljno učinile kako bi pomogle obranama optuženih? Pitam zato što ste bili član savjeta za pripremu prijatelja suda koji je naglo ukinut? Zbog čega?
Zbog ušteda u budžeta i jer je u tom trenutku ocjenjeno da rad tog savjeta više nije potreban. Bila je to Vlada Ive Sanadera. Tada smo napravili dosta pripremajući, između ostalog i studiju o zajedničkom zločinačkom pothvatu. U tome je sudjelovala akademija pravnih znanosti Hrvatske. Uvijek se može više. Međutim nisam od onih koji često nekritički generalno kritiziraju sve vlade. Tu je bilo određenih oscilacija. U određenim trenucima je ta potpora bila veća, ponekad manja. Mislim da je ukidanje ovog savjeta bio pogrešan korak. Znam da je niz kolega koji rade u ministarstvu pravosuđa i drugim ministarstvima vrlo aktivno i angažirano radio na ovim pitanjima. Međutim, nekada je na najvišoj razini nedostajalo političke volje da se učini još više.
Je li moguće s presudom za Herceg-Bosnu ići pred Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda koje je Tribunalu dalo mandat?
To je točno. Tribunal je osnovan rezolucijom Vijeća sigurnosti. To je političko tijelo i politička je odluka hoće li se na taj način nastupiti ili ne. Ali postoje neki pravni mehanizmi koji se trenutno razmatraju, na braniteljima je osuđenih osoba da odluče koji od tih pravnih mehanizama, nekoliko ih je na dispoziciji, od obnove postupka, preispitivanja. Pravne mogućnosti postoje i vjerujem da će se naći načina i pravih argumenata da se ova presuda, koja je rekao bih s pravnih aspekata potpuno neodrživa, na odgovarajući način ospori.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
