Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje je kršćanski blagdan koji se slavi u nedjelju prije Uskrsa.


Cvjetnica (Cvjetna nedjelja) je uvod u Veliki tjedan, Crkva se spominje Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja, ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Svojim sadržajem započinje veliku temu Isusove muke smrti i uskrsnuća, takozvano "vazmeno otajstvo".

Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine putem kojim je išao jašući na magarcu. U spomen na to, na Cvjetnicu se prije jedne mise obavlja procesija s blagoslovljenim palminim i maslinovim grančicama.

Vezani članci Pisanice (Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL) Blagdan je Uskrsa: Ne slavi se svake godine u isto vrijeme, znate li zašto? Maslinove graničice (Foto: Pixell) Danas je Cvjetnica, prvi dan Velikog tjedna. Znate li zašto se slavi?

>> Papa ruši još jednu tradiciju, misu na Veliki četvrtak služit će u zatvoru!

Sama misa je posvećena Isusovoj muci na kojoj se čita ili pjeva cijeli izvještaj o muci iz Evanđelja. Ako nema pjevača muka se dakle može čitati. Običaj je da se grančice ponesu kući i stave za križ na zidu, a dio odnese u staju i polja.

Liturgijskim sadržajem, Cvjetnica snažno izražava bit tzv. Vazmenog misterija - kroz muku, smrt і poniženje Krist dolazi do života, pobjede і ulazi υ svoju slavu.

Staro је ime ονе nedjelje υ rimskoj liturgiji 4. і 5. stoljeća bilo Dominica de passione Domini, odnosno Nedjelja muke Gospodnje, јеr uvodi υ tajnu Velikog petka. Kasnije joj је ime Dominica in palmis, tj. Nedjelja cvjetnica. Do nаšіh dana ѕυ se sačuvala ova oba naziva і spojila ѕυ se υ jedan: Dominica in palmis de passione Domini – Nedjelja cvjetnica muke Gospodnje.

Inače, običaj posvećivanja maslinove ili grane nekog drugog stabla datira zapravo iz poganskih običaja brojnih naroda koji su od raznoraznih stabala rezali grane i stavljali ih u ambar, u kuću iznad ulaznih vrata i slično, a sve to prije ili nakon neke od svetkovina vezanih bilo za početak proljeća, žetve, ili pak kraja žetve ili vremena kad se obralo svo voće i povrće za tu godinu.

Slične blagdane poznaju i neki stari latinoamerički Indijanci, koji su također imali cvjetne svetkovine kojim asu pozivali bogove da prekriju zemlju cvijećem i plodovima.

Danas je uobičajeno o Cvjetnici vjerovati da je to običaj koji potječe iz Biblije. Najčešće se u tom smislu navodi, kako je već navedeno, Isusov ulazak u Jeruzalem na magarcu, kad su mu svi vikali "Hosana sinu Davidovu" i mahali palminim granama.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook