Blagdan je Uskrsa: Ne slavi se svake godine u isto vrijeme, znate li zašto?

Blagdan Uskrsa ne slavi se u isto vrijeme svake godine već u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa).

Pročitajte i ovo ČESTITKE PRISTIŽU SA SVIH STRANA Uskrsno slavlje diljem Hrvatske: ''Želim sve najbolje, puno sreće zdravlja i mira, da budu u malom krugu velikih ljudi'' Na zatvorenoj sjednici Smijenjen Damir Agičić, pomoćnik ministra poljoprivrede koji je pokušao zaustaviti inspekcije uoči Uskrsa

Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, to znači da blagdan Uskrsa može biti samo unutar tog vremena.

Podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.

Na Uskrs se slavi spomen Kristova uskrsnuća te njegove pobjede nad smrću i grijehom.

Noć uoči uskrsne nedjelje slavi se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.

Obilježavanju Uskrsa prethode dani velikoga tjedna pa se Crkva na Veliki četvrtak sjeća Isusove posljednje večere što je ujedno i spomendan ustanovljenja euharistije i svećeničkoga reda.

Veliki petak je spomendan Isusove muke i smrti. Taj dan se ne služe mise nego obilježava Muka Gospodnja.

Velika subota je dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan vazmenoga trodnevlja pa taj dan uvečer Crkva počinje vazmeno bdijenje.

Skrušene molitve, procesije, obredne vatre, blagdanski spravljena jela i kolači i njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa tek su dio pučkih uskrsnih običaja.

Šunka, domaći krug, slastice

Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano vazmeno bdjenje. Na sam Uskrs tradicijski se blaguje šunka, često domaći kruh, te slastice.

Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu gdje je svećenik blagoslivlja, a potom vjernici odlaze kućama na uskrsni objed i slavlje. Tradicijska uskrsna jela su: pinca, sirnica, razne uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata i dr.

Djeca se za Uskrs igraju tradicijskim igrama u koje su uključene pisanice poput: tuckanja pisanicama, gađanja pisanica kovanicama, traženja sakrivenih pisanica po kući ili u travi izvan kuće i sl.

U igri tuckanja jajima, uzme se svoje jaje i izabere se protivnika. Jaja se jedno u drugo tuckaju vrhovima, a pobjednik je onaj čije jaje ostane čitavo i on nastavlja igru. Pisanica pobjednica je ona, koja ostane čitava nakon cijelog kruga tuckanja.

U srednjem dijelu gornje Hrvatske, posebice u Prigorju i Zagorju postoji tzv. pohod raspetnika ili križičara.

Postoji mnogo crkvenih pjesama koje opjevavaju Isusovu muku, raspeće i uskrsnuće.

U hrvatskoj uskrsnoj tradiciji najpoznatije su "Kraljice neba", "Uskrsnu Isus doista", "Na nebu zora rudi" i dr. Poznato je oko 100 skladbi, koje se pjevaju kao uskrsne pjesme od Velike subote do Duhova, ali samo oko 30-ak ih se pjeva i danas. (Hina)