Jeste li nekima iznenađeni? Donosimo 8 važnih stvari iz Crobarometra

Vlada je u ožujku počela donositi nepopularne odluke, krenula su poskupljenja struje i plina, Ustavni sud potvrdio je zakon o pobačaju, osnovano je Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću, a onda je izbila kriza u najvećoj hrvatskoj tvrtki Agrokoru. Dnevnik Nove TV jučer je donio rezultate redovitog Crobarometra, istraživanja o raspoloženju građana, u kojem se moglo naslutiti kakve su odjeke imale te turbulencije.

Pročitajte i ovo Prvo istraživanje Koliko su strani radnici zadovoljni u Hrvatskoj? Polovica ih tu želi preseliti obitelj, a neki podaci će vas iznenaditi Komentar Saše Vejnovića "Mi da slušamo kako on daje prisegu? To ne dolazi u obzir!"

Između ostalog, rast popularnosti HDZ-a zaustavio se nakon sedam mjeseci, a SDP je nakon pet mjeseci porastao. Nadalje, politikom Vlade nezadovoljno je 47 posto ispitanika, što je drugi najlošiji rezultat od dolaska Andreja Plenkovića u Banske dvore.

Tko su najveći hrvatski pesimisti?

Većina građana misli da zemlja ide u lošem smjeru. Kada se malo bolje analiziraju rezultati ovog istraživanja, vidljivo je da su najviše zastupljeni pesimisti mlađi do 30 godina - njih 63 posto misli da Hrvatska ide u lošem smjeru, a samo njih 28 posto misli obrnuto.

Pesimisti su i ispitanici u dobi od 31 do 44 godine, sa 64 posto. Ispitanici u sjevernoj Hrvatskoj sa 69 posto pravi su rekorderi u pesimizmu, a izraženi pesimizam je i u Istri i Primorju gdje 65 posto građana misli da idemo u lošem smjeru.

Tko odobrava rad predsjednice, a tko ne?

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović među biračkim tijelom može računati na stariju populaciju, onu od 45 od 60 godina, jer oni odobravaju njezin rad s 56 posto. Podupiru je i u Zagrebu i okolici s 54 posto, u Lici i Banovini sa 61 posto te Dalmaciji s 55 posto. No, njezinu politiku ne odobravaju birači sjeverne Hrvatske s 51 posto te u Istri i Primorju, odakle predsjednica i potječe, ali ondje njih 56 posto ne odobrava njezin rad.

Za koga glasuju mladi, a za koga umirovljenici?

Svaki četvrti birač do 30 godina starosti zaokruži neku manju stranku. No, među mladima HDZ je ipak prvi izbor i za tu stranku glasuje 23 posto mladih. SDP i Živi zid mogu računati da će po 16 posto birača do 30 godina glasovati za njih, dok Most može računati na 13 posto mladih birača. 

HDZ je i među biračima starijima od 60 godina prvi izbor - za tu bi stranku glasovalo 40 posto birača, za SDP 31 posto, Most može računati na mršavih 6 posto, a Živi zid na tek 3 posto.

Utječe li stručna sprema na to komu će birač dati glas?

HDZ može računati na 44 posto birača s osnovnom školom, a SDP može računati na 36 posto birača s visokom i višom stručnom spremom.

Koji dijelovi Hrvatske glasuju za HDZ, a koji za SDP?

SDP može računati na više glasova u Zagrebu i okolici, točnije njih 29 posto, ali i HDZ tu uzima 24 posto. HDZ može računati na sjevernu Hrvatsku s 30 posto potpore, a tu je i SDP na 25 posto potpore. Utvrda HDZ-a je Slavonija, s 42 posto naspram 15 posto SDP-a. Lika i Banovina s 45 posto još je jedna neosvojiva tvrđava stranke koja se trenutno na vlasti. Istra i Primorje je pak SDP-u mjesto pobjeda s potporom od 28 posto. I na kraju, u Dalmaciji HDZ može računati na 44 posto potpore birača.

Kako HDZ-ovi birači ocjenjuju političare?

Na prvom je mjestu predsjednica s potporom od 90 posto, potom predsjednik stranke Andrej Plenković s potporom od 88 posto, a sa 62 posto tu se našao i Božo Petrov, dok 61 posto potpore ima - Milan Bandić.

Kako političare ocjenjuju SDP-ovi birači?

Davor Bernardić je prvi s potporom od 57 posto, odmah iza njega je Ivan Vrdoljak s potporom od 53 posto, s 38 posto tu je Silvano Hrelja, a s 37 posto potpore slijedi ga Ivan Vilibor Sinčić.

Što o političarima misle Mostovi birači?

Na mostovce je predsjednica RH ostavila najbolji dojam - njih 65 posto odobrava njezin rad. Slijedi Božo Petrov s 63 posto, a na trećem mjestu je Andrej Plenković s 54 posto. S po 46 posto Mostovi birači imaju pozitivan dojam i o Ivanu Viliboru Sinčiću, ali i o Milanu Bandiću.

Istraživanje provodi Ipsos između 1. i 18. u mjesecu. Podaci se prikupljaju na uzorku od 975 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske metodom osobnog anketiranja u okviru omnibus istraživanja agencije. Uzorak je stratificiran prema regiji i veličini naselja te spolu i dobi. Za mjerenje stranačkih preferencija koristi se metoda tajnog izjašnjavanja. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.