Crne prognoze se obistinile, sve je manje Hrvata

Još od 1968. pada prosječan broj rođene djece po jednoj fertilno sposobnoj ženi između 15 i 49 godina. Da bi se hrvatska populacija obnavlja svaka bi žena trebala roditi barem dva djeteta, a naš prosjek je daleko ispod toga. Također loša ekonomska situacija dodatno pojačava loše demografske trendove.

Pročitajte i ovo Novi podaci Hrvatice rađaju sve kasnije, a to sa sobom nosi i neke rizike: "Pitaju me što čekam" Kakve bi mjere bile dobre za poboljšanje nataliteta?

'Ekonomska kriza Hrvatske u proteklih pridonijela je negativnim demografskim procesima, jačanju emigracije, mlađeg stanovništva, visoko obrazovanog stanovništva koje pokreće razvoj zemlje', kaže Dražen Živić, demograf.

Loša posljedica je i manjak radne snage. Previše umirovljenika a premalo onih koji rade što strahovito opterećuje proračun i državu tjera da se jače zadužuje. Živić zato upozorava da država snažnim mjerama mora poticati demografsku obnovu.

'Tu ne treba posustati treba osmišljavati nove mjere treba država se jače angažirati treba mijenjati klimu zapravo kada je u pitanju populacijski razvoj', dodaje Živić. Stručnjaci upućuju na primjere nordijskih zemalja gdje svako veće poduzeće ima svoju vrtić a porodiljni dopusti žena odlično su razrađeni i dobro plaćeni. To žene direktno motivira da rađaju više od jednog djeteta.