Članstvo u NATO-u plaćamo milijune kuna, ali što točno imamo od njega? "Hrvatska je potpisala sporazum s Mađarskom upravo u slučaju ovakvih događaja"

Hrvatska članstvo u NATO savezu plaća izravno kroz članarinu, odnosno neizravno kroz ulaganje u obranu i sudjelovanje u vojnim misijama.

Članarina se plaća kroz Ministarstvo obrane - oko 24,7 milijuna kuna, te Ministarstvo vanjskih i europskih poslova - oko 6,4 milijuna, ukupno dakle malo više od 31 milijun kuna. Iznos varira od godine do godine jer se članarina izračunava kao postotak BDP-a.

Pročitajte i ovo Hibridno ratovanje Sigurnost milijarde ljudi je ugrožena: "Znamo što su Rusi razvili za ratovanje pod morem" EUFOR Althea NATO u susjednu zemlju šalje bataljun rezervnih snaga: "To je važna odluka za gašenje secesionističkih ideja"

Na sličan način prati se još jedna stavka ključna za NATO savez, a to je ulaganje u vlastitu obranu. Cilj za sve države članice NATO saveza - koji mnoge ne ispunjavaju - jest da godišnje 2 posto vrijednosti svog BDP-a ulažu u obranu, od čega bar 20 posto mora ići u ulaganja u vojnu opremu.

Hrvatska je donedavno bila među najgorim državama članicama, 2020. godine je izdvajala 1,8 % BDP-a odnosno 4,7 milijardi kuna za obranu, od čega je samo desetak posto išlo za vojnu opremu. No zbog odluke o nabavci vojnih aviona 2021. izgleda bitno bolje: ulaganje u obranu skače na 2,79 % BDP-a odnosno 7,2 milijardi, od čega 43,5 % za vojnu opremu. No kao što vidimo, čak ni ta ulaganja ne rješavaju pitanja protzuzračne obrane.

Obaveza Hrvatske kao članice je i sudjelovanje u NATOvim vojnim misijama, pa je tako od 2000. do 2020. ukupno oko 6700 hrvatskih vojnika i vojnikinja sudjelovalo u NATO-ovim operacijama, najveći broj njih u Afganistanu: čak 5500. No što Hrvatska dobiva zauzvrat?

Prvo i najvažnije: Hrvatska je obuhvaćena takozvanom kolektivnom obranom. Jer napad na jednu članicu napad je na sve članice NATO saveza - tako glasi famozni članak peti sjeveroatlantske povelje - iz čega proizlazi stabilnost i sigurnost članica saveza.

Vojske država članica mogu se obrazovati i usavršavati na zapadnim vojnim učilištima, upoznavati vojnu tehnologiju, a tu je i iznimno važna obavještajna suradnja i razmjenjivanje ključnih sigurnosnim informacija. Konačno, suradnja u području vojne i obavještajne industrije ima pozitivne posljedice i po gospodarstvo.

Balistički kišobran 

No da ni u NATO savezu nije sve savršeno pokazuju upravo posljednji dani: ulaskom u NATO Hrvatska je dospjela i pod njegov balistički kišobran - obećala je štititi svoj zračni prostor kako ratnim zrakoplovstvom, tako i dijeliti radarsku sliku. No to je dužnost i susjednih država članica, poput Mađarske, koja je morala upozoriti Hrvatsku.

Paradoksalno, Hrvatska je 2019. godine potpisala sporazum s Mađarskom o zajedničkom djelovanju upravo u slučaju ovakvih događaja, prema kojem mađarski avioni mogu ući u hrvatski zračni prostor, i obratno. Zašto Mađarska to nije napravila, pitanje je ne samo za Mađarsku i Hrvatsku, nego i za kompletan NATO savez.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr