Premijer Andrej Plenković rekao je kako je to važan zakon, koji će bitno poboljšati situaciju na tržištu kapitala, definirati uloge i nadležnosti svih aktera te uskladiti hrvatske propise s europskom stečevinom.
"Ovaj zakon ima za cilj da naša financijska tržišta učini učinkovitijima, otpornijima, transparentnijima, smanji rizik tržišnih poremećaja i poveća u konačnici i povjerenje ulagača", kazao je Plenković.
Ministar financija Zdravko Marić rekao je da prijedlog novog zakona objedinjava i stavlja u hrvatsko zakonodavstvo ukupno 15 europskih direktiva i 9 uredbi. Najvažniji je razlog izrade prijedloga tog zakona uvođenje direktive MiFID II, koja donosi brojne novosti za sve sudionike na tržištu kapitala.
Naime, MiFID II direktiva uređuje sve instrumente kojima se trguje na tržištu. Do sada se nedioničkim instrumentima kao što su derivati ili izvedenice, obveznice i slično u velikoj mjeri trgovalo izvan uređenih tržišta tj. na OTC tržištima.
MiFID II direktiva uspostavlja novu vrstu platforme, pojasnio je Marić, organiziranu trgovinsku platformu (OTP) koja je definirana vrlo široko - sve što je multilateralno, a nije burza ili multilateralna trgovinska platforma i koristi se isključivo za nedioničke instrumente.
To znači, kazao je Marić, da će se većina transakcija kojima se do sada trgovalo izvan uređenih tržišta prebaciti na uređena.
Uvodi se i nova platforma za rastuće tržište malih i srednjih poduzetnika, a cilj toga je smanjiti troškove i operativno pojednostaviti zahtjeve za male i srednje poduzetnike prilikom prikupljanja kapitala putem tržišta.
Marić je rekao i kako se poboljšava zaštita investitora, postrožuju se uvjeti kada investicijska društva mogu primiti poticaj od trećih strana, propisuje se vođenje evidencije o svim primljenim poticajima, poboljšava se kvaliteta informacija koje se daju klijentima itd.
Naveo je i da se uvodi nadzor izdavatelja, čiji se vrijednosni papiri uvrštavaju na vrijednosno tržište. Hanfa će postati nadzorno tijelo za financijske informacije izdavatelja te izricati odgovarajuće nadzorne mjere.
Detaljnije je uređeno sprječavanje zlouporabe tržišta - uvedene su mjere za sprječavanje trgovanja na temelju povlaštenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija, manipuliranje tržištem za sve pravne i fizičke osobe.
"Iako će zbog novog zakona o tržištu kapitala sudionici na tržištu kapitala, primarno Zagrebačka burza te pružatelji investicijskih usluga, odnosno investicijska društva, kreditne institucije, društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima, imati određene troškove, očekuje se ipak pozitivan učinak na tržište kapitala, prvenstveno u dijelu zaštite ulagatelja, što bi u konačnici trebalo stvoriti preduvjete i za povećanje likvidnosti tržišta", istaknuo je Marić.
Zakon o tržištu kapitala dosad mijenjan sedam puta
Zakon o tržištu kapitala dosad se mijenjao sedam puta, prvenstveno radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a. Kako bi se zbog njegovih brojnih prethodnih izmjena izbjegla nepreglednost, pristupilo se izradi novog prijedloga zakona o tržištu kapitala.
Pritom se ponajviše radi o većoj transparentnosti, izvješćivanju i zaštiti ulagača, navodi se u obrazloženju prijedloga zakona.
Odredbama prijedloga zakona u odnosu na važeći zakon dodatno je uređeno područje poslovanja osoba ovlaštenih za obavljanje poslova s financijskim instrumentima, detaljnije su propisani uvjeti trgovanja financijskim instrumentima te su propisani uvjeti trgovanja robnim izvedenicama, emisijskim jedinicama i izvedenicama na emisijske izvedenice.
Uveden je institut pružatelja usluga dostave podataka, s ciljem maksimiziranja transparentnosti i smanjenja fragmentacije podataka.
Unaprijeđena je zaštita ulagatelja s ciljem osnaživanja okvira za pružanje usluga investicijskog savjetovanja i upravljanja portfeljem, kao i poboljšanja kvalitete informacija koji se daju klijentima vezano uz investicijske usluge koje im se pružaju.
Uvode se veći regulatorni zahtjevi, s obzirom na razvoj tehnologije i tržišne infrastrukture, a vezano uz nove trgovinske platforme i visokofrekventno i algoritamsko trgovanje.
Uređeni su nematerijalizirani vrijednosni papiri te ustrojstvo i ovlaštenja središnjeg depozitorija vrijednosnih papira, središnje druge ugovorne strane i burze te prava i obveze sudionika na tržištu kapitala, posebno u području zabrane trgovanja na temelju povlaštenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija i manipuliranja (zlouporabe) tržištem.
S ciljem povećanja transparentnosti povećane su obveze za izvještavanjem Agencije i Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA).
Također, postrožene su mjere i sankcije koje mogu biti poduzete protiv pravnih i fizičkih osoba sudionika na tržištu kapitala te su propisani alati za provedbu mjera koje je Europska komisija dodijelila ESMA-i.
Nadalje, prijedlogom zakona propisano je da Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD), koje trenutno upravlja sustavom namire u Hrvatskoj mora proći postupak licenciranja po uredbi EU-a te ishoditi odobrenje za rad od strane Agencije kao nadležnog tijela.
Ako SKDD ne ishodi odobrenje od Agencije, više neće biti u mogućnosti upravljati sustavom namire na način kako to radi danas te će mu Agencija u tom dijelu morati oduzeti odobrenje za rad, a njegovo poslovanje u dijelu upravljanja sustavom namire za domaće sudionike i infrastrukturu tržišta kapitala trebat će preuzeti drugi za to ovlašteni pravni subjekt.
To pitanje je uređeno direktno primjenjivim EU propisom, tako da bilo koje društvo licencirano kao središnji depozitorij vrijednosnih papira može preuzeti poslove kojima se dosad bavio SKDD.
Konkretno, od SKDD-a poslove može preuzeti ili drugi subjekt koji je u Hrvatskoj od strane Agencije već licenciran kao središnji depozitorij ili subjekt iz druge države članice EU licenciran kao središnji depozitorij. U ovom trenutku SKDD je jedini subjekt koji je Agenciji podnio zahtjev za ishođenje odobrenja za rad.
Izrada novog zakona o tržištu kapitala trajala je više od dvije godine, a na njemu je radilo više radnih skupina, s obzirom da se radi o najkompleksnijoj materiji u financijskom sektoru. (Hina)
