Čelnik austrijskog zavoda za zapošljavanje protiv otvaranja tržišta Hrvatima, objasnio i zašto

Johannes Kopf na svom je blogu objavio članak u kojem je izrazio brigu da će visoka stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj dovesti (pre)velik broj novih radnika u Austriju.

Pročitajte i ovo Tamo ih je stotinjak Ministarstvo o povratku hrvatskih državljana koji su u Siriji: "Nije realno očekivati...'' poslodavci na mukama Hrvatska je po ovome bolja od Danske, Finske, Belgije... "Popravljamo prosjek EU-a"

Tajming članka dolazi uoči 1. srpnja, kada Austrija mora odlučiti hoće li za još dvije godine produžiti ograničenja za hrvatske državljane na svom tržištu rada. Europskoj komisiji u tom će slučaju morati dokazati da bi otvaranje tržišta za Hrvate uzrokovalo ozbiljne poremećaje.

Kopf na svom blogu navodi da je Austrija izgubila svoje mjesto na vrhu ljestvice zemalja EU-a s najnižom nezaposlenošću zato što se broj radno sposobnih u posljednjih osam godina povećao za čak 400.000. I dok su neki sektori, poput turizma, profitirali zbog radne snage, drugdje su strani radnici 'istisnuli' domaće, navodi Kopf.

Iznio je podatak da je u Austriji 2017. radilo oko 28.000 hrvatskih državljana te da taj broj svake godine raste za dvije do tri tisuće. U isto vrijeme u zemlji živi i 4800 nezaposlenih hrvatskih državljana. Također, u Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti trenutno gotovo dvostruko veća nego u Austriji (10,4 % naprama 5,4 %). Sve to, vjeruje čelnik AMS-a, u kombinaciji s geografskom i kulturnom blizinom i mnogo poznanika i obitelji koji im žive u Austriji, dovelo bi do značajnog porasta hrvatskih radnika u toj zemlji, javlja CroExpress.

On smatra da bi u prvoj godini nakon potpunog otvaranja tržišta Hrvatima došlo 10.000 novih radnika. Vjeruje da bi Austrija od Hrvata trebala tražiti još dvije godine strpljenja jer je smanjenje nezaposlenosti prioritet AMS-a; trenutno je u zemlji oko 400.000 nezaposlenih.

Kopf izražava nadu da će kroz dvije godine nezaposlenost u njegovoj zemlji biti značajno manja, ali i da će situacija na hrvatskom tržištu rada biti bolja i tako zadržati mnoge ljude u Hrvatskoj.

Kopf navodi kako se u isto vrijeme sa socijalnim partnerima proučava bi li se u idućim mjesecima moglo hrvatskim državljanima osigurati veće kvote za rad u turizmu i dodati nova zanimanja (kvalificiranih radnika) na listu iznimaka od ograničenja.