U elektronskoj poruci za Hinu tvrtka potvrđuje da su dvojica hrvatskih i jedan crnogorski državljanin, zaposleni na naftnoj platformi u vlasništvu tvrtke u nigerijskome gradu Port Harcourt, oteti u nedjelju navečer.
Pročitajte i ovo
"HydroDive surađuje s nigerijskim vlastima kako bi se provelo sigurno oslobađanje trojice talaca", navodi se u poruci.
Tvrtka dodaje da se otmica dogodila oko 22 sata nedaleko od baze i postrojenja gdje su usidreni brodovi HydroDivea.
"Prema našem saznanju nijedan od otetih nije bio ozlijeđen", navodi se dalje u odgovoru na Hinin upit te dodaje kako "zasad nije poznato jesu li otmičari povezani s bilo kojom militantnom skupinom iz Delte Nigera ili je otmica čin kriminalnih bandi".
HydroDive pojašnjava da je ona vodeća tvrtka u pružanju uslužnih djelatnosti naftnoj industriji u Zapadnoj Africi. Njezino je sjedište u Lagosu a glavno operativno središte u Port Harcourtu, koju drže naftnom prijestolnicom Nigerije.
Svjetske novinske agencije javile su u ponedjeljak vijest o otmici trojice radnika zaposlenih na naftnoj platformi u Port Harcourtu. Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija je tijekom dana objavilo i imena talaca, a poslije podne i prvi zahtjev otmičara upućen tvrtki HydroDive od koje su zatražilili posebnu telefonsku liniju putem koje bi predstavnici tvrtke mogli komunicirati s otetim radnicima.
Prema navodima MVPEI-ja oteti su hrvatski državljani Renato Garma i Mate Luša, te crnogorski državljanin Milan Smolović.
Zaposlenici stranih naftnih kompanija u Nigeriji, šestom svjetskom proizvođaču nafte, česta su meta napada oružanih skupina koje otmicama žele ostvariti političke ciljeve, ali i zaraditi na otkupnini.
Kretanje stranaca krajnje ograničeno
Strani radnici, zaposlenici naftnih tvrtki u području delte Nigera, na posao i s posla odlaze uz vojnu pratnju, a njihove priče otkrivaju da životni uvjeti strancima postaju sve teži zbog učestalih otmica.
"Idemo raditi i vraćamo se s posla uz vojnu pratnju. To je kao da se nalazimo u zatvoru pod otvorenim nebom", otkriva britanski zaposlenik u jedinom baru gdje se okupljaju stranci u Warriju.
Naftonosni centar Warri na jugu Nigerije, pun je vlage, vrućine i prašine. Zaposlenici velikih naftnih kompanija večeri provode u baru u zgradi gdje su, iz sigurnosnih razloga, smješteni strani radnici.
Veleposlanstva njihovih zemalja i poslodavci pozvali su ih na pojačan oprez. Svi se stranci slažu da se stupanj sigurnosti jako pogoršao.
"Pijemo jer je to sve što možemo činiti", riječi su kojima Britanac pred ispražnjenim pivskim bocama opisuje "blues" stranaca u Nigeriji.
Njihove priče otkrivaju da životni uvjeti za strance postaju sve teži zbog učestalih otmica.
U regiji strani radnici rade od 6 do 14 tjedana, a zatim odlaze na odmor izvan regije.
Warrri, bivši centar za trgovinu robljem koji je postao grad nafte i u kojem su godinama na snazi stroge mjere sigurnosti, "promijenio se 2004. Nakon incidenata brojni stanovnici odselili su u potrazi za poslom. Ti incidenti promijenili su drastično način života", kazao je jedan djelatnik iz Južne Afrike.
Riječ je o sukobima iz 2004. između triju glavnih etničkih skupina, a to su Ijaw, Urhobo te Itsekiri, koje ratuju oko vlasništva i raspodjele moći. Otada su brojne strane tvrtke povukle svoje radnike.
Port-Harcourt, smješten oko 200 kilometara jugozapadno od Warrija, smatra se pak naftnom prijestolnicom Nigerije. Međutim, zbog nedavnih otmica stranaca i napada automobilima bombama većina stranaca napustila je Port-Harcourt.
Od početka 2007. godine, oružane skupine otele su 52 strana radnika, a toliko ih je bilo oteto u cijeloj 2006. Njihovi su otmičari članovi separatističkih skupina, ali i kriminalaca koje često mijenjaju svoje saveznike.
Najpoznatija skupina je Pokret za emancipaciju delte Nigera, koji je prošlog tjedna pozvao strane zemlje na brzu evakuaciju svojih državljana zaposlenih u regiji. Pokret zahtijeva da prihodi od eksploatacije nafte u većem omjeru pripadnu lokalnim zajednicama.
Nakon oslobođenja od britanske kolonijalne vlasti 1960., Nigerija je proživjela niz diktatorskih režima do 1999., kada je na vlast došao aktualni predsjednik Obasanjo. Analitičari vjeruju da su napadi dio politike Ijawa, čiji pobunjenici žele isprovocirati odvajanje bogate delte Nigera od ostatka zemlje.
Nigerija je prvi proizvođač sirove nafte u Africi te šesti svjetski
izvoznik s 2,4 milijuna barela dnevno. Od početka 2006., pobunjenički napadi smanjili su proizvodnju za četvrtinu.
