Čak 42 posto Hrvata svakodnevno čisti dom

Građani također pokazuju revnost u čišćenju pa se svakodnevno tome u domu posvećuje 42 posto kućanstava.

Pročitajte i ovo Zabili se u kamion Križevci zavijeni u crno: U teškoj nesreći kod Udina poginuli otac i sin iz Križevaca Tragedija u BiH Pronađeno tijelo Čakovčanina koji se utopio s djevojkom u Ramskom jezeru: Bilo je na dubini od 19 metara

U priopćenju GfK navodi se kako je za više do 90 posto građana važno je da ih njihova obitelj poštuje i cijeni, pa se tako s tvrdnjom "obitelj mi je važnija od karijere" slaže čak 82 posto građana, 11 posto se samo djelomično slaže, a svega 4 posto se s time ne slaže.

Vezano uz tvrdnju da "ako imaš obitelj moraš se odreći mnogih stvari - osobnih zadovoljstava" izrazito slaganje pokazuje 40 posto građana, daljnjih 37 posto se djelomično slaže, a 23 posto se ne slaže.

Prosječna ocjena tako je 3,9, a najviše su tome skloni u Lici, Kordunu i Banovini (4.2) i sjevernoj Hrvatskoj (4.1), a najmanje u Dalmaciji (3.7) i Slavoniji (3.8).

Žene to više potvrđuju jer daju veću ocjenu od muškaraca ( 4.0 prema 3.7), kao i srednje dobne skupine, od 35 do 64 godina starosti, te osobe u braku. Odricanje više naglašavaju osobe bez školske spreme, kao i obitelji s troje djece. To najviše osjećaju i kućanstva s prosječnim mjesečnim primanjima u visini do 3500 kuna.

Tvrdnju da "posao okupira toliko da se malo možeš družiti s obitelji" posebno naglašavaju građani Sjeverne Hrvatske (4.0), osobe u dobi od 35 do 54 godine, visoko obrazovani, ali i osobe s najnižom naobrazbom, te iz obitelji s pet i više članova, odnosno s troje ili više djece te i iz obitelji gdje su prosječni mjesečni prihodi veći od 8500 kuna.

Za tvrdnju "kada imaš obitelj moraš se često zajednički družiti s njom" prosječna ocjena je 5.0, a tako najviše razmišljaju građani Slavonije, stanovnici u naseljima do 100 tisuća stanovnika, žene, dobne skupine od 35 do 54 godine, osobe u braku, visoko obrazovani, obitelji s dvoje ili više djece, svi s ocjenom preko 5.1.

Građani podupiru i tvrdnju da je "važno da barem jedan obrok dnevno obitelj provodi zajednički", s prosječnom ocjenom 5.1, i u tome prednjače građani u naseljima do 100 tisuća stanovnika te žene, sve dobne skupine preko 35 godina (svi preko 5.2), odnosno gdje su obitelji s više od tri člana ili imaju više od dva djeteta (5.6). U svakom slučaju proizlazi da zajednički obrok ima veliku ulogu u životu obitelji, dok suprotno misli samo 15 posto ispitanih.

Zanimljivi su još odgovori vezani uz tvrdnju "radije bi manje zaradio nego bio rob posla" - prosječna ocjena 4.0. Ovdje, od prosjeka na niže, odskaču ocjene svih građana koji žive uz more, muškaraca (po 3.9), te mladih od 15 do 24 godine (3.8). Svega četvrtina građana slaže se s tvrdnjom da "na svoje zaposlenje gleda više kao na karijeru nego samo posao", a preko 30 posto građana potvrđuje da " radi svoj posao samo radi novca".

GfK je proveo i istraživanje o obavezama čišćenja prostora u kojem živimo, pa su tako došli do "rasporeda čišćenja" naših kućanstava po kojem svaki dan čisti 42 posto kućanstava, nekoliko puta tjedno 33 posto, jednom tjedno 22 posto, a jednom u dva tjedna ili rjeđe tri posto kućanstava.

Najvrjedniji su u Istri s Primorjem (gdje svaki dan kuću čisti oko 53 posto građana) te u Sjevernoj Hrvatskoj (50 posto) i Dalmaciji (47 posto). Najmanje pak svaki dan rade kućanstva u Zagrebu - tek 28 posto njih.

Karakteristično je, naime, da s rastom veličine naselja pada učestalost čišćenja.

U kućanstvima s više osoba također je više zastupljeno svakodnevno čišćenje (oko 50 posto), a napose tamo gdje ima i više djece pa tu više od 60 posto kućanstava čisti svaki dan.

Na drugom mjestu (trećina) su ona kućanstva koja svoj dom čiste nekoliko puta tjedno, a njihov udio raste s veličinom naselja. Takvih ima najviše među neudanima/neoženjenima - 44 posto, ali i tamo gdje su najviša primanja kućanstva (40 posto).

Jednom tjedno, ili čak i rjeđe, čišćenje se obavlja u svakom četvrtom kućanstvu i to najviše u Zagrebu - 30 posto, te u jednočlanim kućanstvima (34 posto).

GfK je proveo istraživanje u lipnju putem osobne ankete u kućanstvu na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske starijih od 15 godina.