"Ovo je sustav koji je potpuno zahrđao, gdje su sve žile začepljene, gdje nitko ne želi donositi odluke, i taj sustav moramo razbijati. Ovaj zakon dobra je platforma da se to promijeni", poručio je Čačić.
Naglasio je kako, nakon dosadašnje defenzivne strategije, ova vlada pokušava ići s razvojnim ciklusom i ofenzivnom strategijom, ističući kako su pripreme za taj proces učinjene već i tijekom izrade zakona, u razgovoru s investitorima iz EU.
Najavio je da će njegovo ministarstvo izaći sa strategijom kojom će jasno definirati nositelje i rokove investicijskih projekata."Ako ne napravimo pomak prema gore na ljestvici konkurentnosti onda, prosim lepo, možete me prozivati i imat ćete sve razloge za to jer je to moj posao", poručio je Čačić oporbi.
Ponovio je kako mediji, nevjerodostojnim interpretacijama "izvan pameti", ovu vladu drže odgovornom za pad na međunarodnoj ljestvici konkurentnosti, iako se ona odnosi na stanje iz 2010. i 2011. godine.
>> Gradonačelnik londonskog Cityja otkrio koji bi projekti mogli privući britanske investitore u Hrvatsku!
"U ovoj zemlju možeš biti kriv za stvari i prije nego si se rodio", poručio je Čačić, ističući da Vlada takvo stanje namjerava promijeniti i pokazati ozbiljnost prema investitorima.
Zakon u tom smislu, naglasio je Čačić, donosi niz novosti, kroz poticanje ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta, pojednostavljenje administrativne procedure, posebno za velike projekte, te lakše odlučivanje.
"Ono što sam shvatio u ovih prvih osam mjeseci govori da su u nizu investicija, posebno velikih, stvari stajale, a da nitko nije znao zašto", poručio je i najavio bitan zaokret u tom smislu.
No, istaknuo je, uz primjenu zakona nužna je sposobnost, odlučnost i energija u pripremi i realizaciji investicijskih projekata, "a u tome se tek moramo dokazati".
Donošenje zakona pozdravio je i ministar poduzetništva Gordan Maras, naglasivši potrebu promjene odnosa prema investitorima.
"Ovaj sustav do sada je bio zaključan i ovaj zakon je dobar impuls da se malo 'propušu dizne'", poručio je. Predloženi zakon, među ostalim, predviđa poticanje prerađivačke industrije, razvojnih projekata, aktivnosti poslovne podrške, usluga visoke dodane vrijednosti i turizma.
U prvom se redu odnosi na ulaganja "mikropoduzetnika" od 50 tisuća eura naviše, kojima će se porez na dobit u idućih pet godina umanjiti za 50 posto, uz uvjet da otvore najmanje tri nova radna mjesta.
Za ulaganja od milijun do tri milijuna eura predviđeno je 75-postotno oslobađanje od poreza na dobit na 10 godina, uz uvjet da se zaposli najmanje 10 osoba, a za više od tri milijuna 100-postotno oslobađanje, uz otvaranje najmanje 15 radnih mjesta.
Potpore za otvaranje novih radnih mjesta u tehnološkoj i inovativnoj infrastrukturi povećale bi se od 25 do 100 posto.
Investitorima se nudi i bespovratna novčana potpora za troškove otvaranja novih radnih mjesta, i to do 3000 eura po novootvorenom radnom mjestu u županijama u kojima je stopa nezaposlenosti do 10 posto, do 6000 eura u županijama u kojima je nezaposlenost između 10 i 20 posto, te do 9000 eura u županijama u kojima je nezaposlenost između 20 i 30 posto.
Te su potpore za investicije u radno-intenzivnim granama 25 posto veće za otvaranje najmanje 100 novih radnih mjesta, 50 posto veće za otvaranje 300 te 100 posto veće za otvaranje 500 novih radnih mjesta.
Zakon predviđa i pogodnosti za prvo zaposlenje te potpore za usavršavanje radnika na novim radnim mjestima. Ne zadrže li nova radna mjesta najmanje pet godina, poduzetnici koji su koristili poticaje novac će morati vratiti uz zateznu kamatu. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
