Božo Petrov, potpredsjednik Vlade i lider Mosta razgovarao je s Mislavom Bagom.
Pročitajte i ovo
Počnimo s porukom Tomislava Karamarko, preko Facebooka kaže još uvijek je premijer Orešković. Kao ste Vi doživjeli poruku 'još uvijek'?
Ne bih išao detaljno u analizu svake riječi. Drago mi je da uživa potporu.
Još uvijek?
Naravno da uživa potporu. Mi smo izabrali vrlo kvalitetnu osobu i ona to pokazuje svakim danom. S obzirom na ono što se trenutno događa u Vladi od zajedničkih sastanaka s investitorima koji dolaze i zainteresirani su za ulaganja u Hrvatsku, mislim da će se prave analize rezultata koji se sada rade, možda se sad i ne vide u javnosti, ali će se vidjeti za pola godine.
Ali, poruka Tomislava Karamarka danas predsjedniku Vlade: 'Još uvijek uživa moju potporu', je otprilike kao ukor pred isključenje.
Meni je žao ako to tako izgleda.
Kako Vama to izgleda?
Ne bih išao u analizu, za mene je izuzetno bitno da se da prilika ovoj Vladi jer zaista ne bih ulazio u bilo kakve predikcije kada bi netko namjerno išao rušiti Vladu mislim da to čak i nije namjera gospodina Karamarka. Možda je on povrijeđen što se tiče određenih stvari, jer neki planovi koje je imao...
S čim je on povrijeđen?
Više je puta naglašavao pitanje SOA-e. Ali, po meni je to zadaća premijera i predsjednice. Drago mi je da su tu postigli suglasje, da su tu i pozitivne ideje i sve ono što se sada radi između Pantovčaka i Banskih dvora je po meni odlična stvar za Hrvatsku.
Što se Mosta tiče, Vi ćete čuvati leđa predsjedniku Vlade?
Ja čuvam leđa Vladi.
A predsjedniku Vlade ako dođe do ovoga 'još uvijek' i ako dođe do političkog razmimoilaženja između predsjednika Vlade i prvog potpredsjednika – na čiji će strani biti Most?
Most će biti uvijek uz Vladu, i iz one stvari koju smo naglašavali zbog čega ulazimo u Vladu,. Most je za reforme i one se trenutno provode.
Vi možda mislite da se provode, ali bojim se da je zemlja u političkoj blokadi zbog ovakvih odnosa, javnih između Tomislava Karamarka, Tihomira Oreškovića, Vas, preko tih društvenih mreža, razgovora, zastupnika Mosta, HDZ-a... Zemlja je u blokadi. Izgleda da sve čeka sabor HDZ-a, da Tomislav Karamarko odluči što će napraviti, hoće li ići preuzeti Banske dvore , smjenom Tihomira Oreškovića ili ne.
Slažem se da je možda percepcija zbog toga obojena.
Što, da je u blokadi sve?
Tako izgleda vani. Ali mogu reći da se zaista radi. Prvi puta imate Vladu u kojoj postoje koordinacije ministara. Prvi puta se krenulo sa suštinskim reformama...
Gospodine Petrov, pratio sam šest Vlada, sve su imale koordinacije i ministre i svi su sve to radili. Recite mi kako se dogodilo...
Ispričavam se, moram tu zaustaviti i reći da ne bih rekao da je bila toliko intenzivna suradnja između ministarstava. Uzet ću primjer povjerenstva za strateške investicije koje se u 2,5 godine sastalo možda pet puta, ako ne gledamo osnivačku sjednicu tog povjerenstva. Možda su formalno postojale, ali ovoliko intenzivno koliko se radi unutar Vlade, nisu sigurno postojale. To su rekli svi akteri koji i danas surađuju u Vladi. Jedna od krucijalnih reformi za koju smo se uvijek zalagali je bila reforma javne uprave. Pokrenuli smo prije mjesec dana tri radna tima čiji će rezultati i početak provođenja biti u roku šest mjeseci. Već smo zadali okvirna imena.
I imate ministricu uprave koja kaže da joj je radno vrijeme do 16 sati.
Mislim da je se jako pogrešno shvatilo.
To je javno izrečena izjava.
Ne, novinar ju je zvao u subotu poslijepodne, kad je ona rekla da ima mogućnost dati informacije kada je na radnom mjestu, jer pred sobom nema podatke.
Kako ste od dolaska na vlast uspjeli izgubiti toliku potporu birača, s 19 % pali ste na 7% Vaš trend je slobodni pad bez otvorenog padobrana.
Nisam se zamarao postocima ni kada su nam rasli. Ne zamaram se njima ni sada kada nam padaju, jer u cijelu političku priču smo ušli da se provedu stvari i mi ćemo se samo zato zalagati. Ako je cijena toga da na sljedećim izborima ne dobijemo potporu, ja se slažem, ali mi smo uspjeli. Nisam jedan od onih koji u priču ulaze da bi ostvarili novi mandat. Dovoljno nam je da se naprave promjene. S tim smo ušli, to radimo i to ćemo napraviti.
Što se još ne vidi. Ako se ovakvi odnosi nastave, je li bolje ići na prijevremene izbore ili se mrcvariti u koaliciji, trijumvirata u Banskom dvorima?
Ja ne bih naglašavao trijumvirat. Odnosi unutar Vlade stvarno jesu dobri. Možda postoje određene trzavice koje nekada izađu ovako javno, ali ono zbog čega smo se okupili, to se radi i vidjeti ćete.
Ako se nastavi, je li bolje da ide do kraja 4 godine ili da idemo na izbore?
Apsolutno ćemo se truditi da koliko god možemo vremena izdvojiti, da se provedu reforme. Ovo je ključna prilika za Hrvatsku. Mislim da svi trebamo biti zreli i potruditi se da Vlada uspije i da se to odradi.
Javna uprava – to je jedna reforma. Znači li to da ćemo do kraja godine znati točno koliko ljudi će napustiti javnu upravu?
Tri tima trenutno rade, jedan radi reustroj javnih tijela na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Drugi je vezan za normative standarde javnih i državnih službenika, a treći za umrežavanje svih javnih tijela. Svaki od timova nosi ogromnu racionalizaciju i uštedu. Ako uzmete samo umrežavanje javnih tijela, procjene od 3 do 4 milijarde kuna se mogu uštedjeti u trenutku kada se to sprovede. Što se tiče javnih službenika, tu će se promijeniti ploča. Važno je da se ljude ocjenjuje i vrednuje po njihovom učinku. Tako da , u trenutku kada se približi ugovor o radu, neki će biti honorirani, neki će dobiti i manju plaću, a takav način provedbe uvjetovat će da neki ljudi i sami odu.
Još niste kompletirali Vladu, nije postavljeno 30-ak pomoćnika ministara, nisu došli na red agencije i zavodu, a da ne govorimo o javnim tvrtkama. Kako će se ondje postavljati ljudi – po pravilima bivše Vlade javnim natječajima ili će se političkim putem postavljati?
Zalažemo se za natječaje i smatram da će se ići natječajima, to je korektno. Po meni ne bi trebalo provoditi politička kadroviranja. Za to se nismo borili ni u izbornoj kampanji.
INA je jedna od tvrtki od strateškog interesa, vi ćete na javnom natječaju birati članove uprave tamo?
Što se tiče članova uprave, definirat ćemo ne samo preko natječaja, nego i koji su strateški ciljevi za određene tvrtke. To je onaj dio koji nije postojao u Hrvatskoj, nije postojala jasna strategija što se želi napraviti. Po tome će se onda definirati hoće li se ići po tom ključu u natječaj da se zadovolje uvjeti tako da se provodi jasna strategija. Nadam se da će tada ići natječaj.
Uz moje iskustvo praćenja Vlade, to će se dogoditi do kraja godine. Vi zbilja vjerujete, nakon 100 dana, da ćete opstati na vlasti četiri godine, da će koalicija opstati na vlasti 4 godine?
Ako je ikome stalo do interesa Hrvatske, onda bi mu trebalo stati do toga da opstane Vlada. Vjerujem da svima nama to treba biti u interesu. Neću izdvajati, pogrešno je izdvajati Most, HDZ, Tihomir Orešković. Svima nama treba biti stalo do toga da država upije i Vlada uspije provesti reforme.
Vi zbilja vjerujete da je to u ovakvim odnosima političkih snaga moguće?
Mislim da će se stvari smiriti i svakome je potrebno određeno vrijeme privikavanja. Ako i postoje takve trzavice, stvari će se smiriti.
Recite mi jedan konkretni prijedlog, zakon kojeg će ministar iz Mostove kvote predočiti javnosti.
Jedna od mjera koju ćemo sada pojačati, je mjera mladim poljoprivrednicima. Povećat ćemo za dvostruko iznos koji im se i prije dodjeljivao, da dobiju oko 80 milijuna kuna više nego je bilo planirano jer smatramo da taj dio treba pojačati male i mlade poljoprivrednike. S druge strane, nastavak projekta LNG terminala. Zakon koji trenutno pravimo je zakon kojim ćemo zaštiti proizvođača koji su poljoprivrednici i sve one koji su u lancu da bi mogli zaštiti hrvatske proizvode.
Morat ćete paziti zbog europskih propisa, da vam to ne padne u Bruxellesu.
Naravno da će to biti sve u skladu s EU.
Sigurno ste čuli da je guverner Vujčića rekao da ga politika neće ušutkati. Znači li to da je, što se tiče vlasti, digla ruke od pokušaja da kontrolira HNB?
Nikada nismo htjeli kontrolirati HNB. Želimo definirati poslovanje svake javne ustanove. Nikad nismo htjeli zadirati u monetarnu politiku.
Smatramo da ona treba biti suverena, neovisna. Bitno je svaku javnu ustanovu učiniti dostupnom državnoj reviziji jer se treba vidjeti poslovanje, kako trošite novac svih poreznih obveznika. Pa to je vaš novac, to je naš novac.
