Oni koji su cijeli život marljivo radili nakon 40 godina jedva spajaju kraj s krajem. Prosječna mirovina u Hrvatskoj manja je od prosječne plaće, a Hrvatska je među najstarijim nacijama u Europi. Nažalost to su podaci koji su obilježili Nacionalni dan starijih osoba. Ipak, umirovljenici su se danas bar razveseili na geronotološkom tulumu.
Zaplesali su umirovljenici na zagrebačkom gerontološkom tulumu. Predstavili sve što rade tijekom godine i provjerili utječe li im to na zdravlje.
"Zadovoljne smo, plešemo, sretne, zadovoljne. Mi vježbamo, mi plešemo, znate kak smo vitalne! I plešemo i čagamo mi vam rock and roll plešemo“, kažu mažoretkinje iz Udruge Rudeš.
Brinu o cvijeću, no ono im ne cvjeta kada se odluče za dom umirvoljenika - jer na njega čekaju godinama.
"Predbilježena sam za dom, već više od osam godina i računam da će mi preostali dio života... Ali čeka se 10 godina“, kaže Darinka iz Zagreba.
Oni koji su u domu zadovoljni su, iako mjesta ima samo za tri posto umirovljenika.
"Jer je dom mjesto primjereno našoj životnoj dobi, ovdje imamo sve i za dušu i za tijelo", kaže Marija iz Osijeka.
„Moja kćerka ima 50 godina i već je rekla čim bude ispunila uvjete i ona će ići", rekla je Štefa iz Osijeka.
Iz jednog zagrebačkog doma umirovljenika javila se reporterka Martina Bolšec Oblak koja je razgovarala s predsjednicom Matice umirovljenika, gospođom Višnjom Fortunom.
Imamo državne, županijske i privatne domove. U državnim i županijskim domovima cijene se ugrubo kreću oko 3000 kuna, u privatnim domovima početna cijene su od 5000 pa do 10.000 ili 12.000 kuna. Sve naravno ovisi o usluzi koja se prima. Svi pričaju o nedostatku vrtića za djecu, no očito imamo i nedostatak domova za umirovljenike. Jesu li domovi uopće najbolje rješenje za umirovljenike?
Dopustite da najprije čestitam Međunarodni dan starijih osoba svim umirovljenicima i osobama starije životne dobi.
Što se tiče vašeg pitanja, domovi su jedno od rješenja. Imamo mi i riješenje vaninstitucijskijh oblika skrbi gdje je najbolji oblik skrbi skrb u vlastitom domu. To znači razne usluge, od dostave obroka u kuću, raznih servisa, kojima se omogućava našim umirovljenicima da ostanu u vlastitom domu tako dugo dok ne budu trebali stacionar, pojačanu njegu i tako dalje. Tek onda oni idu u ustanove socijalne skrbi.
Ustanova nema dovoljno pa će se Matica umirovljenika boriti za povlačenje sredstava iz Eu fondova tamo gdje ustanova nema, da sa županijama i lokalnim sredinama dogovaramo kao bi oni dali zemljište i infrasrukturu, a mi europskim sredstvima izgradili ustanove socijalne skrbi.
Država kažnjava zanemarivanje roditelja od strane djeteta, jeste li ikad čuli za jedan takav slučaj da je netko kažnjen?
Znam za taj zakon, ali još nisam čula da je i ijedan roditelj tužio svoje dijete, makar ima puno djece kojoj bi roditelji to trebali napraviti.
Brine li država dovoljno za ovu populaciju?
Naši umirovljenici su kroz svoj radni vijek izdvajali iz svojih plaća kroz doprinose kako bi mogli, kad dođu u mirovinu, živjeti od plodova svoga rada. Prosječna mirovina je 2505 kuna, što znači 37,8 posto je niža od prosječne plaće. Najniža plać je 3000 kuna, a linija siromaštva je 2496 kuna. Zašto sam to samo navela? Zato što velik broj umirovljenika živi u siromaštvu ili u riziku od siromaštva i to je veliki zadatak nas udruga da to tako ne smije biti jer to je sramotno.
Svaki četvrti umirovljenik živi na rubu siromaštva
Političari ih se rado sjete na Međunarodni dan starijih osoba, pa im je SDP organizirao mjerenje tlaka i šećera.
Umirovljenici su važna glasačka snaga, no država ih često zaboravi. Mnogi preživljavaju - skupljajući boce.
Država može kazniti dijete koje je namjerno zanemarilo svog roditelja. No ništa se ne radi po pitanju toga da se djeci omogući kvalitetnu brigu za starije - pomću statusa njegovatelja.
S prosječnom mirovinom od 2500 kuna teško je platiti bilo kakvu pomoć. Gotovo svaki četvrti umirovljenik živi na rubu siromaštva.
Možda misle da državi ne trebaju, no ona bi se za umirovljenike trebala dostojanstveno brinuti.
Zabrinjavajući podaci o položaju starijih osoba u Hrvatskoj
Prije gotovo četrdeset godina Hrvatska je imala četiri radnika na jednog umirovljenika. Danas je taj omjer gotovo izjednačen.
U Hrvatskoj je 1980. godine bilo 449.080 umirovljenika. Podaci za kolovoz ove godine govore da imamo milijun i 240.266 umirovljenika.
Od ove godine Hrvatska ima gotovo 2000 novih korisnika mirovine. Za 30.0097 ljudi prestalo je pravo na mirovinu - uglavnom zbog smrti, a registrirano je 30.0727 novih umirovljenika.
Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje govore da je prosječna mirovina za pretprošli mjesec iznosila neto - 2499 kuna i 57 lipa. Prosječni mirovinski staž je 30 godina, 7 mjeseci i jedan dan, a prosječna dob 71 godina i 2 mjeseca.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
Imaju vremena za žalbu
Sporna kava
suze radosnice
