'Neprihvatljiva je ideja stvaranja novog 'supermena''

Četrnaesta po redu međunarodna znanstveno-kulturna manifestacija okupila je oko 200 sudionika iz 12 zemalja, koji će tijekom tri dana predstaviti šezdesetak izlaganja iz područja filozofije, sociologije, teologije, medicine, molekularne biologije i okolišnih znanosti.

tri vijesti o kojima se priča brutalna likvidacija Horor u susjedstvu: Vođu kartela i bivšeg nogometaša našli izrešetanog, do pola zakopanog u snijegu Muškarac priveden Užas u Novom Zagrebu: Pronađen leš na stubištu stambene zgrade Drama u BiH Amina (18) pobjegla od muža, našli je promrzlu, golu i bosu: "Spasila je živu glavu"

U uvodnom predavanju slovenski politolog i neuroetičar Toni Pustovrh govorio je o dilemama koje proizlaze iz kognitivnih poboljšanja čovjeka, podvrste ljudskog poboljšanja koja je usmjerena na uvećavanje i proširivanje kognitivnih sposobnosti zdravih odraslih osoba, za koje su tvrtke već stavile na tržište rane tehnologije.

Rezultati kognitivnih poboljšanja mogli bi dovesti do novih raslojavanja ljudskog roda, a svako raslojavanje donijelo bi dodatne opasnosti po čovjeka, rečeno je u raspravi.

Talijanski filozof i bioetičar Ivo Silvestro te je dileme aktualizirao na patentiranju ljudske DNK, što je ocijenjeno još opasnijim problemom.

Je li ovo početak dizajniranja djece? Uspješno genetski modificiran ljudski embrio

DNK ne bi smjela biti predmet nikakve komercijalizacije i komodifikacije, jer je DNK zajedničko ljudsko naslijeđe; pogotovo je neprihvatljiva ideja stvaranja novog „supermena“, rečeno je u raspravi.

Prema mišljenju stručnjaka, ta su područja pravno „mutno“ regulirana, a etička rješenja bitno zaostaju za tehnološkim vizijama.

Skup koji organiziraju Hrvatsko filozofsko društvo, Hrvatsko bioetičko društvo i Grad Mali Lošinj, pored tri odvojene sekcije imat će niz popratnih manifestacija, a završiti će okruglim stolom „Bioetika u izvanrednim situacijama“.

Okrugli stol je potaknut prošlogodišnjim poplavama u regiji, nedavnim terorističkim napadima u Europi i prirodnim katastrofama u svijetu, čija je namjera razmotri problematiku djelovanja u izvanrednim situacijama, imajući u vidu njezine etičke, socijalne, političke i medijske, kao i medicinske i ekološke aspekte.

U proteklih četrnaest godina Lošinjski dani bioetike okupili su ukupno oko pet stotina znanstvenika različitih profila iz tridesetak zemalja, te oko dvjestopedeset studenata iz Hrvatske i susjednih zemalja, rečeno je u tajništvu skupa. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook