'Vijest objavljena u hrvatskim medijima da Zagreb odustaje od povlačenja tužbe protiv za genocid nije točna', piše u petak beogradska 'Politika' pozivajući se na izvore u vrhu srbijanske diplomacije koji tvrde kako je povlačenje tužbe u interesu Hrvatske.
Pročitajte i ovo
sastao se s Dodikom
Vulin otkrio što je najvažniji prioritet Srbije pa poručio: "Stvaranje srpskog svijeta je počelo"
Politički postupak
Zatvor trojici ekoloških aktivista, večeras novi prosvjed: "Zaspao u Srbiji, a probudio se u Sjevernoj Koreji"
'Izvor ‘Politike’, blizak diplomatskim krugovima, međutim, kaže da vijest iz Hrvatske nije točna. Naš sugovornik tvrdi da je interes Zagreba upravo suprotan, tj. da oni žele da se tužba čim prije povuče', navodi 'Politika'.
U povodu tvrdnji riječkog 'Novog lista' da je hrvatska vlada odlučila nastaviti spor sa Srbijom po tužbi za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu (ICJ), koji se 2008. proglasio nadležnim, 'Politika' navodi stajalište profesora međunarodnog prava dr. Tibora Varadija, koji je Srbiju već zastupao pred Sudom pravde, koji sumnja u to da je Hrvatska donijela konačnu odluku o tužbi.
>> Haško tužiteljstvo brani Carlu del Ponte: Poštivala je sud
Uz opasku kako ne zna šta se događalo u pregovorima Beograda i Zagreba u pogledu tužbi, dr. Varadi ocjenjuje kako je vrlo moguće da je u pitanju jedan od taktičkih poteza Hrvatske.
'Politika' prenosi i jučerašnju izjavu srbijanskog šefa diplomacije Ivana Mrkića da će Srbija povući tužbu za genocid nakon što to prethodno učini Hrvatska jer je Zagreb prvi i podnio tužbu protiv Srbije Međunarodnom sudu pravde.
'Nema tu nikakve tajne, mi smo sve dogovorili. Hrvatska je prva podnijela tužbu i kad je ona ona povuče to ćemo učiniti i mi', rekao je u četvrtak srbijanski šef diplomacije.
List ističe kako je viješću da Hrvatska ne želi povući tužbu jer se ne može tako lako odustati od optužbi za genocid pokrenuto i pitanje može li Srbija odustati od svoje protutužbe, u kojoj se, osim optužbe za genocid nad Srbima tijekom sukoba 90-ih, podsjeća i na genocid počinjen nad Srbima tijekom Drugog svjetskog rata, uz poseban osvrt na stradanja u ustaškom logoru Jasenovac. Po ocjeni profesora Varadija, koju prenosi list, 'spominjanje genocida iz Drugog svjetskog rata ne bi imalo pravnog značenja pred Sudom pravde'.
'Konvencija o genocidu je donesena nakon Drugog svjetskog rata i nema retroaktivno djelovanje. Pozivanje na Drugi svjetski rat je više politički govor nego govor protiv hrvatske tužbe. Politički - to jest argument. Međutim, ni hrvatska tužba ni srpska protutužba nemaju realne šanse za uspjeh jer zločina i tragedije jest bilo, ali to ne doseže razinu genocida', ističe Varadi za 'Politiku'.
On je podsjetio da za zlodjela navodnog genocida u Hrvatskoj nitko ni sa srpske, ni s hrvatske strane ne samo da nije osuđen, nego nije ni optužen. 'Optuženi su ljudi za djela protiv čovječnosti, za ratne zločine, za razna kaznena djela, ali nitko nije optužen za genocid. Prema tome, Haaški tribunal (ICTY), koji sudi za individualnu odgovornost, ničije djelo nije kvalificirao kao genocid, a jest kvalificirao kao kaznena dela. To je, međutim, za ICJ irelevantno jer je on nadležan samo za genocid', objasnio je za 'Politiku' Varadi.
Njegovo je stajalište da su pisci srpske protutužbe spominjanjem genocida u Drugom svjetskom ratu željeli svjetsku javnost podsjetiti na zločine koji su se dogodili prije više desetljeća, no po ocjeni srbijanskog stručnjaka za međunarodno pravo, to 'ne bi toliko pridonijelo rasvjetljavanju istine koliko uzburkalo strasti' i neminovno bi, kako kaže, 'uslijedila žestoka hrvatska retorika i podsjećanje na događaje iz 90-ih godina' prošlog stoljeća, piše beogradska 'Politika'.
List navodi i da će, ako ipak dođe do spora po tužbi Hrvatske za genocid pred ICJ, interese Srbije zastupati dr Saša Obradović, koji se pred ICJ već pojavljivao kao zastupnik Srbije u sporu s Bosnom i Hercegovinom, a u timu zastupnika bit će i dr Slavoljub Carić, načelnik Službe za međunarodno-pravne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova te novoimenovani srbijanski veleposlanik u Den Haagu Petar Vico. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook