BDP u 2015. veći za 1,6% u odnosu na 2014: 'U ovoj godini očekujem nešto sporiji rast'

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom lanjskom tromjesečju 1,9 posto na godišnjoj razini, što je sporiji rast nego u prethodnom kvartalu i manji nego što se očekivalo.

Pročitajte i ovo Inflacija u eurozoni Od Hrvatske je gora samo jedna zemlja: Pogledajte koliko su rasle cijene u godinu dana DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU Rast BDP-a u drugom tromjesečju 2017. iznosi 2,8 posto

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2014. godine.
To je slabiji podatak od očekivanja.

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,1 posto na godišnjoj razini. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 1,8 do 2,6 posto.

To je već peto tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo skočilo 2,8 posto, najviše od drugog tromjesečja predrecesijske 2008. godine.

Jača domaća potrošnja, rastu investicije

Doprinos domaće potražnje rastu BDP-a bio je pozitivan. Potrošnja kućanstava porasla je u četvrtom tromjesečju za 2,4 posto na godišnjoj razini. To je brži rast nego u prethodnom tromjesečju kada je iznosio 1,4 posto.

"Sukladno kretanjima u maloprodaji na kraju 2015., potrošnja kućanstava bila je glavni generator rasta BDP-a, kao i ubrzane kapitalne investicije. Međutim, bez obzira na dvoznamenkasti rast izvoza roba i usluga, uvoz bilježi snažniji rast. To je bilo za očekivati, jer čim započne oporavak kapitalnih investicija i osobne potrošnje, pojača se pritisak na rast uvoza. Samim time, imamo negativni doprinos neto izvoza BDP-u", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.

Izvoz roba i usluga porastao je u proteklom tromjesečju za 11,6 posto u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Uvoz roba i usluga porastao je, pak, za 13,6 posto, pa je doprinos neto inozemne potražnje bio negativan, za 1,1 postotni bod.

Ostale sastavnice BDP-a zabilježile su rast. Tako su bruto investicije u fiksni kapital porasle 3,7 posto na godišnjoj razini, znatno brže u odnosu na 2,2 posto iz prethodnog tromjesečja.
Porasla je i potrošnja države, za 0,8 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 0,6 posto u prethodnom kvartalu.

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u četvrtom tromjesečju oslabio u odnosu na prethodni kvartal 0,5 posto, dok je u odnosu na četvrto tromjesečje prethodne godine skočio 2,0 posto.

U 2015. rast BDP-a znatno brži od očekivanja

U cijeloj 2015. BDP je realno porastao 1,6 posto u odnosu na 2014., što je prva godina rasta gospodarstva nakon šest godina recesije.

To je i znatno brži rast nego što se očekivalo. Na početku 2015. procjenjivalo se da će BDP porasti između 0,2 i 0,5 posto.

No, Šantić u ovoj godini očekuje nešto sporiji rast jer je, kaže, potencijal za rast domaće potrošnje manji nego lani, kada je bio potaknut izmjenama u sustavu oporezivanja dohotka, što je rezultiralo jednokratnim rastom neto plaća.

"Što se tiče mogućnosti za rast izvoza, pak, na početku ove godine bilježimo nepovoljnije međunarodno okruženje u odnosu na lani, dok bi se kapitalne investicije u jednom dijelu godine mogle naći pod pritiskom, djelomice zbog toga što postupak formiranja Vlade i uspostave mehanizama traje određeno vrijeme, što će zasigurno rezultirati određenim zastojem u provedbi investicija", ističe Šantić.

Zbog toga je nešto oprezniji u vezi ovogodišnjih stopa gospodarskog rasta, pa očekuje rast od otprilike 1 posto.

Vlada je u četvrtak predstavila smjernice za izradu državnog proračuna, prema kojima u 2016. očekuje rast BDP-a od 2 posto, slično kao i Europska komisija, koja očekuje rast od 2,1 posto.

Očekivanja makroekonomista uoči objave rezultata

Makroekonomisti su očekivali rast gospodarstva za više od 2 posto.

Zahvaljujući jačanju potrošnje, izvoza i investicija, osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procijenilo je u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 1,8 do 2,6 posto.

Porezne promjene potaknule plaće i potrošnju

Makroekonomisti su u anketi naveli da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Na to ukazuje uspon prometa u trgovini na malo već 17 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno još od 2007. Pritom je u četvrtom tromjesečju maloprodaja porasla za 3,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je njezin najbrži rast od trećeg kvartala 2007.

"Rast indeksa raspoloženja i pouzdanja potrošača potvrđen je podacima o nastavku rasta trgovine na malo i u posljednjem tromjesečju, što upućuje na to da bi osobna potrošnja mogla i četvrto tromjesečje zaredom pozitivno doprinijeti oporavku", naveo je jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Pritom ističe kako se rast potrošnje, među ostalim, zahvaljuje poreznim promjenama početkom 2015., koje su potaknule rast plaća.

Prema podacima DZS-a, u prvih 11 mjeseci prošle godine prosječna neto mjesečna plaća u pravnim osobama iznosila je 5.705 kuna, što je realno 3,9 posto više u odnosu na isto razdoblje 2014. godine.

"Osim rasterećenja osobnog dohotka ostvarenog poreznim izmjenama i izostanka inflatornih pritisaka, rast maloprodaje zasigurno je i posljedica produljenja turističke sezone, zaustavljanja negativnih trenova na tržištu rada te poraslih očekivanja", navodi se u anketi Hine.

Izvoz raste brže od uvoza

Pozitivno na gospodarstvo utječe i rast izvoza. Prema podacima DZS-a, Hrvatska je u cijeloj 2015. izvezla roba u vrijednosti od 87,6 milijardi kuna, što je 10,7 posto više nego u 2014. godini.
To se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao 7 posto, dosegnuvši oko 140 milijardi kuna.

"Očekujemo pozitivan doprinos neto izvoza na BDP, ali vjerojatno ne tako snažan kao što je bio u trećem kvartalu", navodi se u anketi Hine.

Očekuje se nastavak rasta investicija

Pozitivno bi na BDP, poručivali su, trebalo utjecati i jačanje industrijske proizvodnje, koja neprestano raste već 11 mjeseci zaredom, što je najdulji niz rasta od 2007. godine. Pritom je u četvrtom tromjesečju proizvodnja porasla za 3,3 posto u odnosu na isti kvartal prethodne godine.

Većina makroekonomista očekivala je i nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital, koje su u trećem lanjskom tromjesečju porasle za 2,2 posto na godišnjoj razini, drugi kvartal zaredom.
"Očekujemo i pozitivno kretanje investicijske aktivnosti, s obzirom da građevinska aktivnost ukazuje na zaustavljanje pada, dok je korištenje EU fondova poboljšano", naveo je jedan od makroekonomista.

Rast BDP-a u 2015. znatno veći nego što se očekivalo

Nakon što je u prvom tromjesečju prošle godine BDP porastao za 0,5 posto, u drugom za 1,2, a u trećem za 2,8 posto, u prvih devet mjeseci 2015. BDP je bio realno veći za 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Na početku 2015. procjenjivalo se da će gospodarstvo porasti između 0,2 i 0,5 posto.
U svakom slučaju, 2015. bit će prva godina rasta gospodarstva nakon šest godina recesije. (Hina)