Hrvatska Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila je prijedloge zakonskih izmjena za rješenje problema zaduženih u švicarskim francima konverzijom takvih kredita u kredite vezane uz euro, i to na način da se položaj korisnika tih kredita izjednači s položajem u kojem bi bili da su uzeli kredit u eurima.
Pročitajte i ovo
Plan u završnoj fazi
Odzvonilo je prešutnim minusima: Znate li koja je razlika između njih i dopuštenih prekoračenja? Doznajte i koja su vaša prava
Tema dana
Što kažete na dogovor oko švicaraca?
Kroz izmjene dvaju zakona - o kreditnim institucijama i o potrošačkom kreditiranju - Vlada predlaže konverziju kredita u 'švicarcima' i s valutnom klauzulom na dobrovoljnoj bazi, ovisi o odluci potrošača, i to za sve kredite u 'švicarcima' koji su u otplati, koji su prodani ili na bilo koji način ustupljeni trećoj strani i sl., no ne i na kredite koji su redovno ili prijevremeno otplaćeni.
RJEŠAVANJE PROBLEMA KREDITA - 'Bit ćemo dosadni kao udav dok svakome ne bude jasno'
Također, predviđa se i mogućnost konverzije takvih kredita koje su podigle fizičke osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja, obrtnicima, trgovcima pojedincima te nositeljima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, odnosno sve one koji odgovaraju svojom osobnom imovinom.
Na ovu odluku danas su reagirale banke, a njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
'Mi kao banke koje poslujemo u Hrvatskoj kao podružnice međunarodnih bankarskih grupacija stalno izražavamo spremnost za suradnju s hrvatskom Vladom na iznalaženju odgovarajućeg i trajnoga rješenja za restrukturiranje stambenih kredita u švicarskim francima.
Potvrđujemo svoje stajalište da bilo koje moguće rješenje treba biti u skladu s preporukama Europske komisije iz Izvješća za Hrvatsku za 2015. godinu (Conutry Report Croatia 2015), gdje se naglašava kako bi svako rješenje trebalo biti 'proporcionalno, pravedno te imati čvrstu pravnu osnovu s naglaskom na pomoć općenito ugroženim korisnicima kredita'.
Stoga, umjesto postojećega prijedloga, predlažemo rješenje kod kojega se:
• teret restrukturiranja proporcionalno i pravedno dijeli između uključenih strana
• bilo koja zakonodavna intervencija u postojeće ugovore o kreditu moguća je jedino kao olakšica općenito ugroženim korisnicima kredita, prema posebno utvrđenim socijalnim kriterijima, a jedna od opcija bilo bi osnivanje Fonda društvene odgovornosti kakav se trenutačno razmatra u Poljskoj.
S ciljem otvaranja ponovnog dijaloga s Vladom, podržavamo daljnju primjenu postojećih zakona koji su sada na snazi, a koji definiraju primjenu smanjene kamatne stope kao i tečaja, dok se ne pronađe rješenje.
Sve dok je konstruktivni dijalog u tijeku, obvezali bismo se da nećemo pokretati niti provoditi bilo koji postupak usmjeren na iseljavanje dužnika sa stambenim kreditima u švicarskim francima iz nekretnine u kojoj žive', stoji u izjavi napisanoj u ime osam banaka - Erste&Steierrmarkische Bank d.d., Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., OTP banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d., Sberbank d.d., Societe Generale Splitska banka d.d., Zagrebačka banka d.d.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook