U Bosni i Hercegovini bi već došlo do eskalacije sukoba da nije utjecaja međunarodne zajednice, rekao je u ponedjeljak ministar obrane Ivan Anušić na konferenciji "Sigurnost u BiH – temelj mira i stabilnosti".
rekordni vjetrovi u Kini
Tresu se prozori, ruše stabla, padaju i snijeg i tuča: Zbog rijetko viđene oluje izdano najviše upozorenje
Treba čitati deklaracije
Kriminalci imaju novu robu za krivotvorenje: Koristimo ih svi, a prepoznati lažnjak vrlo je teško
jučer uhićen, danas pjeva
FOTO Mile Kekin uoči koncerta u Beogradu poslao poruku: "Je*i se..."
"Jasno je da bi bez umiješanosti europske i svjetske politike u Bosni i Hercegovini već došlo do određenih eskalacija sukoba", izjavio je Anušić uoči početka skupa.
Ministar obrane na otvaranju konferencije rekao je da BiH sa svojim specifičnostima i poviješću "nikako da pronađe put mira, stabilnosti i prosperiteta za sve one koji žive u njoj".
Aktualne geopolitičke okolnosti ne idu u prilog stabilizaciji situacije u toj zemlji, a više nema ni onog što se ranije podrazumijevalo – prisutnosti "velikog brata" kao autoriteta u BiH, nastavio je Anušić, referirajući se na SAD i novo američko vodstvo koje je donijelo promjene u američkoj vanjskoj politici.
On smatra da je takva situacija prilika za Hrvatsku, koja ponovno ima šansu biti regionalni igrač i bolje se pozicionirati u odnosu na jugoistok Europe jer kao država članica NATO-a i Europske unije ima određene poluge utjecaja.
Anušić smatra da Hrvatska poučena iskustvima iz devedesetih godina, kad također nije vjerovala da će biti sukoba, ne smije okretati glavu od situacije u BiH, koja je u velikoj opasnosti.
Dopredsjednik Republike Srpske iz redova Hrvata Davor Pranjić ipak smatra da se situacija smirila te da nema zaoštrene retorike nakon što je predsjednik tog entiteta Milorad Dodik krajem veljače osuđen na godinu dana zatvora pa počeo prijetiti secesijom i najavio brojne mjere koje potkopavaju jedinstvo BiH.
Dodik je u međuvremenu otišao u Izrael pa nestao nakon što je protiv njega raspisana međunarodna tjeralica.
Dopredsjednik RS-a poručio je da se Hrvati u BiH i u RS-u ne trebaju brinuti te naglasio da BiH jedino može opstati i osigurati si mir i stabilnost u okvirima Dejtonskog sporazuma.
Pranjić je kazao kako su napetosti doprinijeli i bošnjački i srpski mediji, koji su neobjektivno prenosili situaciju o Dodiku. Izdvojio je primjer naslova „Duge cijevi na ulicama Banja Luke” pa naglasio da je takvo naoružanje uvijek na ulicama glavnog grada Republike Srpske kad zasjeda parlament te da ono u tom trenutku nije bilo nigdje drugdje u gradu.
Tijekom proteklog razdoblja povišenih tenzija nijedan Hrvat ne bi bio ugrožen u RS-u te se nije dogodio nijedan najmanji incident, čak ni verbalnog karaktera, nastavio je Pranjić i dodao da politički i sigurnosno ipak postoji razlog za brigu.
Hrvati nisu problem, nego rješenje
Dopredsjednik RS-a rekao je da su predstavnici hrvatskog naroda u BiH jedini u toj zemlji koji istinski žele europski put.
Od 14 reformskih procesa, koje je BiH trebala ispuniti na zahtjev Europske komisije, sve do jednog su incirali i proveli hrvatski dužnosnici, kazao je Pranjić.
Zastupnik Europskog parlamenta i bivši hrvatski šef diplomacije Davor Ivo Stier u raspravi je rekao da se u međunarodnim krugovima "promijenila percepcija" hrvatskih predstavnika u BiH kao nekog tko je dio problema u toj zemlji te da se danas u EU-u i NATO-u zna da su oni ti koji zagovaraju euroatlantsku integraciju.
Stier je govorio i o "pogrešnoj procjeni" u Banjoj Luci i Beogradu da će se promjenom u Bijeloj kući "otvoriti prostor za srpski svijet", referirajući se na koncept koji zagovara političko vodstvo Srbije, a kritičari ga smatraju krinkom za nastavak velikosrpskih politika.
Srpsko vodstvo "potpuno je krivo procijenilo" signale iz Washingtona i potom doživjelo "hladan tuš", rekao je. To je smanjilo "manevarski prostor Dodika", a rezultiralo je i ublažavanjem retorike službenog Beograda i poteza predsjednika Aleksandra Vučića koji je "pokušao smiriti" situaciju pozivom na dijalog.
Stier je istaknuo nužnost postizanja političke ravnopravnosti unutar BiH, s naglaskom na promjenu izbornog zakona kako bi Hrvati napokon bili pravedno politički zastupljeni.
"BiH može funkcionirati jedino tako da se i Hrvati, i Bošnjaci, i Srbi dobro osjećaju u njoj", zaključio je Stier.