Plenković o arbitraži sa Slovenijom: "Ponavljam, ta odluka, kakva god bila, neće obvezivati Hrvatsku"

Hrvatski premijer Andrej Plenković je, uoči početka summita čelnika EU, odgovarao na pitanja novinara o presudi arbitražnog suda o razgraničenju sa Slovenijom, koja će biti objavljena sljedeći tjedan, te je ponovio stajalište da je arbitraža nepovratno kontaminirana i da ta odluka, ma kakva bila, neće obvezivati Hrvatsku.

Pročitajte i ovo Teške riječi Plenković prozvao tri stranke: "Svi su korumpirani. Žele porobiti institucije progona, to je jasno kao dan" Iz minute u minutu Predstavnici manjina prelomili: "Podržat ćemo ga za predsjednika Sabora"; bivša ministrica: "Velika koalicija HDZ-SDP za Hrvatsku bi bila najmanja šteta"

Rekao je da je to stajalište prenio i svojim kolegama na summitu Europske pučke stranke, neposredno prije početka summita EU-a.

Na upit očekuje li trzavice između dviju zemalja nakon objave presude, Plenković je odgovorio niječno.

"Očekujem da će biti jako puno živahne atmosfere u medijima. Ali, ozbiljne smo, susjedne i prijateljske zemlje. Imamo otvoreno pitanje, išli smo u dobroj vjeri u arbitražu, to nije uspjelo jer je nepovratno kontanimirano", rekao je Plenković, dodajući da Hrvatska ostaje otvorena za nastavak razgovora i traženje rješenje za granicu u nekom drugom okviru.

Hrvatska bi "udomila" Europsku agenciju za lijekove

Plenković je rekao i da će Hrvatska pripremiti kvalitetan prijedlog za udomljavanje Europske agencije za lijekove (EMA), koja se zbog Brexita mora preseliti iz Londona i za koju vlada veliki interes među zemljama članicama.

"Mi smo više puta istaknuli da nas zanima EMA i pokušat ćemo napraviti jedan kvalitetan prijedlog. Međutim, 21 zemlja članica je zainteresirana za to", rekao je Plenković prije početka summita na kojem će jedna od tema biti pitanje udomljavanja dviju europskih agencija, koje sada imaju sjedište u Londonu - Europske agencije za lijekove i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA).

Hrvatska vlada je za pripremu toga prijedloga formirala radnu skupinu kojoj je na čelu ministar zdravstva Milan Kujundžić.

Na ovom summitu očekuje se dogovor o postupku i načinu izbora novih sjedišta, a odabir lokacija trebao bi se dogoditi na summitu u listopadu.

"Danas ćemo razgovarati o procedurama kako doći do rješenja i izbjegla 'veto' situacija. Za Hrvatsku je to bitno, jer smo jedna od novih članica, koje nemaju sjedište nijedne agencije", rekao je Plenković.

Gubi li Hrvatska sredstva zbog Brexita?

Na upit postoji li mogućnost da Hrvaska izgubi dio sredstava iz europskih fondova zbog odlaska Velike Britanije, Plenković je rekao da je važno da ta zemlja ispuni sve svoje obveze, koje je preuzela u ovoj financijskoj perspektivi do 2020. , ali da bi to dugoročno moglo imati određene reperkusije.

"Očekujem da Velika Britanija ispuni sve svoje obveze iz ove financijske perspektive. Ona spada u manju skupinu zemalja koje pune europski proračun s 80 posto. Dugoročno će to sigurno imati određene reperkusije, a za nas je bitno da ostane sve ono što je alocirano za Hrvatsku u ovoj financijskoj perspektivi i tu nema dileme. Međutim, za sljedeću financijsku perspektivu vodit će se intenzivni razgovori i tu ćemo morati voditi računa o našim interesima", rekao je Plenković.

EU najprije rješava status svojih građana u Velikoj Britaniji

Mislav Bago, reporter Nove TV koji prati summit u Bruxellesu, kaže da će britanska premijerkaTheresa May na sastanku kratko iznijeti britanske želje, a to je da pregovori o izlasku Britanije iz EU završe što je moguće prije, a potom će otići u London.

Šefovi država i vlada 27 članica EU potom će početi utvrđivati svoju strategiju. "Pravi pregovori počinju tek u srpnju. Prioritet EU je da se riješi status tri i pol milijuna državljana EU koji u ovom trenutku žive u Velikoj Britaniji čiji je status nakon Brexita nejasan. Najviše je Poljaka, gotovo dva milijuna. Neki su se vjenčali, dobili radna mjesta, žive godinama u Velikoj Britaniji i EU želi za njih regulirati prava. Također i Velika Britanija želi regulirati status svojih državljana koji žive u Europskoj uniji, a njih je milijun i pol. Gotovo četiri tisuće Britanaca zaposlenih u Europskoj komisiji pita se već što će biti s njima, tako da mnogi koji su tu godinama i desetljećima uzimaju već belgijska i njemačka državljanstva", javlja Bago, dodajući da će se, nakon rješenja tog pitanja, početi rješavati i financijsko razdruživanje.

Borba za EMA-u

Bago pojašnjava i da je 21 zemlja izrazila želju da EMA preseli k njima, a Hrvatska se nada da bi mogla biti u prednosti jer je ona jedna od šest zemalja koja nema niti jednu EU agenciju.

"No, pravila ne postoje. Šefovi država i vlada trebaju utvrditi način kako će se glasovati. Odluku o tome bi trebali donijeti tijekom večeri, a onda se po već sastavljenim kriterijima kreću birati gradovi i države, sastavlja se najprije šira, pa potom i uža lista, a u listopadu ćemo saznati je li Hrvatska uspjela ili su joj šanse propale u odnosu na ostalih 20 zemalja koje žele istu agenciju", kaže Bago. (Hina/S.Ve.)