Nijemci su postojani, Talijani 'lijeni", Azijati nas otkrivaju: Evo iz koje ogromne zemlje možemo očekivati turistički "boom"

Hrvatski turizam u posljednjih je deset godina doživio značajne promjene: od kvalitetnijeg privatnog smještaja, novih hotela s više zvjezdica i brojnih, uređenih hostela pa do raznovrsnog i inovativnog sadržaja umjesto samo sunca i mora koje smo turistima prodavali desetljećima. Paralelno s ponudom malo-pomalo produžuje se sezona, ali i mijenja struktura gostiju koji nam dolaze. Ipak, gledajući podatke za posljednjih deset godina, jedna stvar na vrhu TOP 10 tržišta i dalje je postojana – Nijemac je i dalje hrvatski turist broj jedan, kako 2006. tako i 2016. i po broju dolazaka i po broju noćenja. Lani ih je u Hrvatskoj bilo 2,27 milijuna, a s nešto više od 17 milijuna noćenja (23,7 posto) čine gotovo četvrtinu svih noćenja ostvarenih u 2016. godini.

Pročitajte i ovo "Konkurencija ne spava" Režemo li granu na kojoj sjedimo? Očekuje se manja zarada od turizma nego što se ranije mislilo Reforma u turizmu Sad je službeno: Nova sezona igrat će se po novim pravilima, dio građana jako je nezadovoljan

Talijane smo u zadnjem desetljeću negdje usput počeli gubiti. Do 2012. bili su na drugom mjestu po dolascima, no tada su ih prestigli Slovenci koji su, bez obzira na manji broj dolazaka, i prethodnih godina bili drugi ostvarenim noćenjima.

Austrijanci su po broju nadmašili Talijane koji su četvrti po dolascima, a po broju noćenja dijele peto mjesto s Poljacima. Česi i Poljaci izmjenjuju se na petom i šestom mjestu po dolascima, dok su iza njih Britanci. Riječ je o naciji koja tek posljednjih godina u pravom smislu otkriva Hrvatsku, ponajviše zahvaljujući brojnim glazbenim festivalima na koje dolazi mlađa ekipa. Britanci su do 2012. bili na 10. i 11. mjestu po broju dolazaka, no u posljednje dvije godine prestigli su i Francuze, Mađare te Slovake.

Po ostvarenim noćenjima Francuzi su danas tek na 11. mjestu, a Rusi su s 12. i 13. pali na 18., što se uvelike može pripisati uvođenju viznog režima zbog čega su "digli ruke" od Hrvatske.

Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i predsjednik uprave agencije Uniline, ističe kako se u posljednjih deset godina struktura gostiju promijenila u cijelom svijetu a ne samo u Hrvatskoj.

Turstički val Kineza možemo očekivati za tri godine

"Strahovito se promijenila struktura turista. Razloge tome treba tražiti u povećanju standarda i mogućnosti za putovanja, ali i rastu aviopovezivanja pa sada u Hrvatsku bez problema mogu doći i gosti iz zemalja kojima smo bili teže dostupni", pojašnjava Žgomba.

Pa zašto onda gubimo Talijane kojima smo doslovce preko puta?

"Mislim da ih ne gubimo, već je riječ o oscilacijama, na tom za nas po brojkama i dalje važnom tržištu, koje su izazvane općim prilikama, poput gospodarske krize koja se odrazila na standard Talijana. Osim toga, 'ferragosto' više ne postoji, nema više putovanja isključivo u prva dva tjedna kolovoza. A Talijani imaju još jednu specifičnost; smještaj vole rezervirati u zadnji tren, a to u Hrvatskoj više nije moguće jer smo u špici sezone popunjeni", ističe ovaj iskusni turistički djelatnik čija se agencija među prvima orijentirala na tržišta Dalekog istoka, a podružnice ima u Seulu i Šangaju.

Proteklih nekoliko godina  turističku sliku Hrvatske ponajviše su promijenili upravo turisti s dalekih tržišta čiji je broj unazad deset godina utrostručen. Na nacionalnoj razini najjača su tržišta SAD, Koreja, Australija, Kanada, Kina, Japan, Brazil, Novi Zeland…

Najupečatljivija promjena stigla je s Dalekog istoka. Dok je 2007. Hrvatsku posjetilo nešto manje od 14 tisuća gostiju iz Južne Koreje, lani ih je bilo čak 378 tisuća. Kinezi su s oko 6500 dolazaka u 2007. godini narasli prošle godine na gotovo 210 tisuća. Broj Amerikanaca skoro je udvostručen – sa 181 tisuće na oko 337 tisuća. Australci također dolaze u dvostruko većem broju – sa 70.489 broj im se povećao na gotovo 150 tisuća. Japanaca nam također dolazi 40 posto više, dok su Brazilci skočili sa šest tisuća na više od 47.000.

"Narednih pet godina možemo očekivati rast gostiju iz Azije i Južne Amerike, pa i Sjeverne iz koje već sada bilježimo veće brojke. Kinesko tržište, na primjer, još se nije ni otvorilo. Tijekom iduće tri godine sigurno ćemo osjetiti i puno veći priljev turista iz Kine. Daleka tržišta, osobito azijska, veliki su potencijal jer je riječ o gostima koji dolaze tijekom cijele godine, a orijentacija našeg turizma treba biti cjelogodišnje poslovanje", pojašnjava Boris Žgomba.

Trend postaje održivi turizam

Iako niti jedno od dalekih tržišta ne ulazi u "hrvatskih TOP 10", ona su, ističu i u Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ) koja je svoje marketinške aktivnosti pojačala u navedenim zemljama, posebno interesantna iz perspektive jačanja predsezone i postsezone, osobito u gradovima poput Zagreba, Splita i Dubrovnika u koje gosti dolaze tijekom cijele godine.

"Situacija je različita kada su u pitanju turistički dolasci i noćenja, no osim promjena u domeni redoslijeda tržišta treba naglasiti i činjenicu kako sve više pada ukupni udjel TOP 10 tržišta u ukupnom turističkom rezultatu zemlje, što ukazuje na činjenicu da se portfelj tržišta uspješno diversificira", navode u HTZ-u. Naime, značajno su rasla i pojedina tržišta koja nisu u TOP 10, kao što su zemlje Skandinavije. Šveđani, koji su najbrojniji od skandinavskih turista u Hrvatskoj lani su, primjerice, imali nešto više od 256 tisuća dolazaka, što je rast u odnosu na godinu ranije za 26 posto, a ostvarili su i 31 posto više noćenja, čak 1,4 milijuna.

U HTZ-u napominju kako je podizanje kvalitete turističke ponude impliciralo i veću prodajnu cijenu, što je pak neminovno dovelo do promjena u strukturi gostiju prema kriteriju spremnosti na potrošnju i raspoloživog proračuna za odmor. Drugim riječima, ipak nam dolaze gosti koji su bolje platežne moći, iako se i tu može, naravno, govoriti o razlikama među destinacijama.

No, generalno Hrvatska postaje skuplja destinacija pa i turistička potrošnja iz godine u godinu raste. Nove podatke o stavovima i potrošnji turista dobit ćemo ove godine u istraživanju Tomas koje tijekom ljeta provodi Institut za turizam. Prema posljednjem Tomasu koji je napravljen prije tri godine, prosječna dnevna potrošnja turista tijekom ljetnih mjeseci iznosi oko 66 eura. Od toga 55 posto strani gost odvaja za smještaj, 18 posto (oko 12 eura) na hranu i piće izvan objekta te 27 posto za sve ostalo (šoping, izleti, zabava...). Očekivano je da će ove godine podaci o potrošnji biti veći jer su, primjerice, 2010. turisti prosječno trošili 58 eura dnevno, dok je 2007. taj iznos bio 55 eura.

"Smatram da je snaga hrvatskog turizma u diversifikaciji ponude –nismo isključivo ni za masovni ni za elitni turizam. Mi smo 'za svakog ponešto'. Ono što će sasvim sigurno postati trend i kod nas je – održivi turizam, odnosno koliko brojke još mogu rasti bez ulaganja u infrastrukturu", zaključuje Boris Žgomba.