Analitičari o rastu BDP-a: "To nije dovoljno, vrtimo se stalno u krug i poput psa lovimo vlastiti rep"

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, industrija raste za 0,8 posto, dok su investicije u porastu za 3,6 posto. Najveći pozitivni doprinos BDP-u u prva tri mjeseca ostvaren je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava - i to 3,9 posto.

Pročitajte i ovo "Razlike su minorne" Ministar Marić o naknadama za savjetnike Agrokora: "Neke od tih stvari nitko ne može okarakterizirati kao dobre" DOBRE VIJESTI Makroekonomisti očekuju najbrži rast hrvatskog BDP-a u zadnjih 10 godina, i to zbog dvije važne promjene

Izvoz roba i usluga pao je za 0,5 posto, a na to je najviše utjecao manji izvoz električne energije.

Potrošnja građana ono je što hrvatski BDP drži u ravnoteži. Nadodamo li tome trgovinu na malo, koja raste već 43. mjesec zaredom i investicije kojih je sve više, dolazimo do rasta BDP-a od 2,5 posto. Ipak, i takav rast jedan je od najslabijih u cijeloj Europskoj uniji.

"To nije dovoljno, to nisu proaktivne stope rasta, dakle tek od 5 posto na više bi bile proaktivne stope rasta, koje bi bitno mogle promijeniti strukturu hrvatskog gospodarstva, i dugova i deficita i rejtinga i svega ostaloga", kaže ekonomski analitičar Luka Brkić.

Ono što ohrabruje jest rast obujma građevinskih radova. Samim time raste i industrijska proizvodnja, ali skromno - za samo 0,8 posto. Usporedbe radi, lani je taj rast iznosio gotovo 2 posto. Analitičari tvrde, jedan od razloga tog slabijeg rasta je i kriza u Agrokoru.

"Ja sam više puta istaknuo da je Agrokor nešto što je velika tvrtka za gospodarstva puno veća od Hrvatske. Vrtimo se stalno u isti krug i poput malog peseka lovimo vlastiti rep, ne razumijemo, kao ni on, da taj rep ne služi da bi ga se lovilo, nego služi za nešto drugo", kaže Brkić.

Više roba i usluga uvozimo nego što ih izvozimo. I tako već godinama. Hrvatska se ne može izvući iz trgovinskog deficita, a u posljednjem tromjesečju izvoz je još dodatno usporio, i to za 0,5 posto.

"Svi mi proizvođači uvijek vapimo za jednim - da nam se smanje nameti, da možda imamo smanjene doprinose na radnike, kako bi imali stimulaciju da više zapošljavamo, samim tim više proizvodimo i više izvozimo", kaže izvoznica Josipa Maslač Petričević.

Procjene Vlade su da će hrvatski BDP do kraja ove godine porasti za 2,9 posto. Puno toga ovisit će i o nadolazećoj turističkoj sezoni, uz koju je hrvatska ekonomija uvelike vezana. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr