Ističu da tu pojavu treba sagledati u kontekstu nacionalne euforije nakon Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji u sklopu koje su "određenim ljudima koji baš ne mare za pluralizam i toleranciju različitih mišljenja porasla krila".
Bajaga u Karlovcu, Bajaga u Varaždinu, Hladno pivo u Splitu, ojkanje u Petrinji
Pročitajte i ovo
Nakon braniteljskih udruga iz Karlovca koje su prije tjedan spriječile već najavljen nastup Bajage i Instruktora u Karlovcu na Danima piva, dva dana uoči Bajagina nastupa u Varaždinu veterani iz gardijske brigade Pume usprotivili su se njegovu nastupu i na tamošnjem Špancirfestu. Međutim, varaždinski gradonačelnik Ivan Čehoh rekao je u četvrtak da će se koncert održati, uz obrazloženje da Varaždin nije Karlovac.
Branitelji Bajagi pripisuju pjevanje četničkih pjesama u Kninu 1993.
Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Petrinje usprotivila se ovih dana održavanju 3. festivala ojkača u njihovu gradu, koji organiziraju srpska kulturna društva. Taj je glazbeni izričaj, kao najstarija vrsta pjevanja u Hrvatskoj, prije osam godina stavljen na UNESCO-ov Popis ugrožene nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita. Branitelji smatraju da se festival može održati u nekom drugom mjestu, ali ne i u Petrinji, jer kažu da ojkanje nije dio tradicije tog grada.
Jednoj braniteljskoj udruzi problematičan je bio nastup Hladnog piva u Splitu na Tvrđavi Gripe 4. kolovoza, odnosno to što se koncert održava ''dan uoči najvećeg hrvatskog praznika'', Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, a prigovor su uputili splitskom gradonačelnika Andri Krstuloviću Opari, koji je rekao da ne misli koncert zabranjivati, ali se složio da sve priredbe u danima svečanosti poput Dana pobjede moraju primjereno odisati.
U nacionalnoj euforiji izvlače se stari problemi kako bi ih se ponovno postavilo na političku agendu
"Tu pojavu treba sagledati u kontekstu nacionalne, odnosno nacionalističke euforije koja se zbiva nakon Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji. Riječ je o tome da su određenim ljudima koji baš ne mare za pluralizam i toleranciju različitih mišljenja porasla krila", komentirao je za Hinu izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Nebojša Blanuša, gdje predaje političku psihologiju i teorije nacionalizma.
Ocijenio je da je riječ o izrazito opasnom projektu koji opet, "kao i neke druge fundamentalističko-katoličke udruge, koristi prilike da u jednoj nacionalnoj euforiji kada je kritičnost smanjena, izvuku neke stare probleme da ih ponovno postave na političku agendu i da s time ucjenjuju javnost i sve one s kojima se ne slažu".
Tome, dodao je Blanuša, svjedoči isto tako pogromaški odnos prema četiri glumice koje su izrazile negodovanje zbog Thompsonova nastupa na dočeku nogometaša.
Gordana Vilović, profesorica na Fakultetu političkih znanosti te na doktorskom studiju Filozofskog fakulteta, ističe da u demokraciji svatko ima pravo kazati svoje mišljenje i u tom smislu slobodno je da bilo tko kaže svoje mišljenje, no napominje da to mišljenje treba imati argumente.
Ne mogu branitelji biti mjerilo svega i nametati nove kriterije
"U ovom slučaju, u nečemu što se počelo događati gotovo svakodnevno, vidim nešto što je vrlo ružno, loše i nije dobro za državu koja želi ići nekim zdravim putem. Ne mogu branitelji biti mjerilo svega i nametati nove kriterije, a osobito ne mogu istupati s nekim stavovima bez pravih podataka i argumentirati ih na potpuno krivi način", kazala je Vilović za Hinu.
"Ako netko treba braniti nešto, onda za to postoje institucije koje valjda trebaju procijeniti i to odraditi, ali zabrane ovakve vrste niti jedna država ne radi olako jer to baca potpuno krivo svjetlo na karakter te države i društva", naglasila je.
Zato misli da će paralelno s tim zahtjevima koje daju branitelji jačati pokret otpora prema njima. "Ima sigurno nekih ljudi u toj skupini koji se možda i ne slažu sa stavom jedne braniteljske organizacije. Po meni je to znak da je društvo bolesno, i to teško", komentirala je Vilović. (Hina)
