Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Poslušni građani koji znaju što smiju, a što ne smiju i samim tim skloni autocenzuri, kada su u većini postaju pravi društveni problem. Živimo li i mi u zemlji poslušnih građana?


'Vidim da živimo u svijetu gdje se nenormalno (kao promiskuitet) često prezentira kao nešto prihvatljivo', samo je jedan od sličnih komentara na temu promiskuiteta. Građani su burno reagirali i na plakat Radija 101 na kojem se vidi goli muškarac pored kojeg je napisano 'Gola činjenica'. Počevši od najbanalnijih primjera pokušaja cenzure, ona se događa i na drugim, mnogo važnijim poljima društvenog života. Odgovor na pitanje o prisutnosti cenzure u hrvatskom društvu na tribini su pokušali dati profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Zrinjka Peruško, glumica i aktivistica Urša Raukar, novinarka Maja Sever, novinar Pero Kvesić i predsjednik Uprave Radija 101 Drago Perić, gosti 'Gričkog dijaloga' koji su modelirale Jadranka Pintarić i Jagna Pogačnik.

Pala etičnost, povišen prag tolerancije

Vezani članci Vukašin Obradović štrajka glađu zbog političkih pritisaka na medije (Foto: Petar Glebov/PIXSELL) Prosvjed srpskih novinara: Kreću akcije protiv gašenja medijskih sloboda Slika nije dostupna Domaća zvjezdana događanja i kaosi u 2010. - najveći skandali

Cenzura političkog tipa više nije jaka, ali neumjereno je rasprostranjena cenzura koju diktira krupni kapital, složili su se prisutni. 'Vlasnici krupnog kapitala u mnogim instancama zabranjuju da se govori o nekim stvarima', rekla je Zrinjka Peruško. Dobar primjer toga je višegodišnja borba građanske inicijative za zabranu projekta 'Cvjetni prolaz', odnosno 'Cvjetni' u Varšavskoj ulici koja je snažan glas u javnosti dobila nakon pokazivanja građanskog neposluha u kojem je sudjelovala Urša Raukar. 'Ponekad sam se uključivala u rješavanje nekih pitanja koja su me boljela jer u Hrvatskoj nije dovoljno osviještena građanska inicijativa', rekla je Raukar te dodala da ignoriranjem pokušaja civiliziranog načina komuniciranja poput pisanja prosvjednih pisama i izbjegavanja argumentiranih rasprava 'vlast vas prisiljava da uđete u zonu građanskog neposluha'. Kao rezultat toga, navodi Raukar, u medijima se počinju konstruirati lažne priče o vama. 'Pad etičnosti novinara u Hrvatskoj proizveo je povišenje praga tolerancije kod nas. Navikli smo se na to da nas vrijeđaju izmišljenim konstrukcijama. Nakon takvih stvari čovjek se nađe u situaciji da se autocenzurira jer se boji što će se dogoditi', rekla je Raukar ispričavši kako su nakon malicioznog pisanja o njoj u medijima EPH i njezinog pokušaja podizanja tužbe protiv te kuće dobivala 'savjete' kako bi ipak od pravnog rješavanja stvari trebala odustati.

'Ako imaš novac, određuješ sadržaj'

Navela je dobar primjer utjecaja krupnog kapitala na medije: 'Ako ćete nastaviti to objavljivati, mi ćemo povući reklame'. 'Dakle, ako imaš novac, određuješ sadržaj novina', rekla je Raukar. Iz toga proizlazi da se cenzura ponajviše osjeti kada je primjenjuju novinari. 'Imam povijest prešućivanja u oba sistema koja smo proživjeli. Cenzura je i institucija i pojava. Početak devedesetih u Hrvatskoj bio je obilježen velikom čistkom novinara i tada smo se našli u kadrovskom vakuumu. U redakcije su dovedeni mladi ljudi i pred njih su postavljeni veliki zahtjevi, a oni nisu imali od koga učiti', objasnio je Pero Kvesić. Cenzura u medijima posljednjih se godina premjestila iz krila vlasti u krilo kapitala, pa se novinari često navode mišlju da 'ne treba gristi ruku koja te hrani'. 'Ali s jedne strane imate ljude koji su uložili u te medije i žele ostvarenje svog interesa, a s duge strane svaki dan obični ljudi konzumiraju te iste medije i tako ih financiraju, a iza njih ne stoji krupni kapital', kaže Kvesić.

'Novinar uvijek zna što smije, a što ne smije objaviti'

Radio 101, prema mnogim procjenama, najneovisniji medij u Hrvatskoj, kako kaže Drago Perić, i sam doživljava cenzure.' Blasfemično je govoriti o neovisnosti kad imate apologiju koju podržavate. Cenzura postoji, ali nije nametnuta. Novinar uvijek zna što smije, a što ne smije objaviti', kazao je Perić. Međutim, kako su ustvrdili govornici, radi se o angažiranom novinarstvu koje prostor daje oporbi i u svakom je trenutku veoma jasno koga taj medij zastupa, što je sadvim legitimno. 'Mediji nisu oglasna ploča da se o njih vješaju puke informacije. Treba razlikovati stav od objektivnosti, istine, činjenica', branila je 101. Peruško. 'Nije problem što postoje novine s kojima se ne slažem, problem nastaje kada ne postoje novine s kojima se slažem', rekao je Kvesić. A upravo putem autocenzure, jer sve više krupni kapital diktira sadržaj medija, krenuli su ne samo građani već i novinari. Autocenzura sastavni je dio njihova rada, što ako je riječ o medijima poput 101. koji se bave zastupnički novinarstvom nije problem jer tada imate cijelu lepezu medija koji zastupaju razna mišljenja, ali zasigurno postaje problem u onom trenutku kada svi mediji počnu prešućivati neke informacije jer im njihovom objavom prijeti financijska propast.