Pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed, odnosno s dva sata ujutro na tri, u nedjelju, 30. ožujka, započet će ljetno računanje vremena koje će biti na snazi do nedjelje 26. listopada 2025.
Prelaskom na ljetno računanje vremena sunce će kasnije izlaziti, ali će kasnije i zalaziti, zbog čega će dani imati manje svjetla u jutarnjim i više svjetla u poslijepodnevnim satima. Praksa je to koja je uvedena kako bi se bolje iskoristilo prirodno dnevno svjetlo.
Provodi se uglavnom na umjerenom zemljopisnom pojasu, u kojem se, između ostalog, nalazi i Europa. Ljetno računanje vremena sada se provodi u više od 70 zemalja diljem svijeta i obuhvaća više od jedne milijarde ljudi svake godine.
Promjene za građane
Pametni uređaji uglavnom će sami odraditi prebacivanje sa zimskog na ljetno računanje vremena. Ne zaboravite prebaciti kazaljke na svojim analognim satovima.
Od iduće nedjelje električna energija utrošena od 8 sati do 22 sata obračunavat će se prema višoj tarifi (VT), a energija utrošena u razdoblju od 22 sata do 8 sati prema nižoj tarifi (NT).
Kako ova promjena utječe na ljude i životinje?
Prelazak na ljetno računanje vremena i gubitak jednog sata sna može imati posljedice na ljudsko tijelo kao što su umor, smanjena koncentracija i poremećaj sna.
Zbog toga se preporučuje da se unaprijed pripremite na promjene koje slijede ranijim odlaskom na spavanje i povećanom izloženošću prirodnoj svjetlosti.
"O, ne, opet ta glupa promjena", poručila je naša čitateljica. "Meni je svejedno, na mene ne utječe uopće", kaže druga.
U poljoprivredi pomicanja sata imaju negativan učinak na prinose usjeva i dobrobit životinja te remeti bioritam stoke, što, primjerice, utječe na mužnju krava. Promjene sata negativno utječu i na javno zdravlje, pri čemu su najviše pogođena djeca i starije osobe.
EU već pokušao ukinuti
Zastupnici Europskog parlamenta izglasali su još 2019. godine ukidanje promjene vremena u svim zemljama Europske unije. Od tada se već nekoliko puta raspravljalo da bi svaki prelazak na ljetno ili zimsko računanje vremena mogao biti posljednji.
Europska unija na kraju je prepustila svakoj članici na volju hoće li zadržati zimsko ili ljetno računanje vremena. Odluka je trebala biti donesena do 1. travnja 2020. godine, no zbog COVID-19 pandemije to pitanje ostalo je neriješeno. Iz tog je razloga ukidanje promjena vremena ostalo na čekanju do daljnjeg.
Od kuda dolazi ljetno i zimsko računanje vremena?
Uvođenje ljetnog računanja vremena prvi je spomenuo američki izumitelj i političar Benjamin Franklin 1784. godine u pismu urednicima "Pariških novina". Njegovo pismo bilo je dosta šaljivo tako da nije poznato je li Franklin doista predlagao njegovo uvođenje.
Englez William Willett ozbiljno je predložio uvođenje ovakvog sustava u članku "Gubitak dnevnog svjetla" koji je objavljen 1907. godine. Unatoč snažnom lobiranju, nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati.
Začetnikom podjele računanja vremena na ljetno i zimsko smatra se novozelandski entomolog George Vernon Hudson koji se bavio skupljanjem i proučavanjem kukaca, stoga su njegova istraživanja ovisila i o duljini sunčeve svjetlosti tijekom dana. Hudson je 1895. godine došao na ideju da bi se vrijeme moglo pomaknuti dva sata unaprijed kako bi se tijekom ljetnog vremena iskoristilo više danjeg svjetla u poslijepodnevnim satima. Ideju su prvi praktično ostvarili Nijemci tijekom Prvoga svjetskog rata (1916. godine), a zatim su tu promjenu prihvatili Britanci i SAD.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
Objavljena kartaEuropol poslao upozorenje, istaknuo i Hrvatsku: "Suočavamo se s ovom prijetnjom kao nikad prije"
-
Ovo su rizični faktori...Šokantan porast broja oboljelih među mladima od ove vrste raka: "Imamo stvarno loše rezultate..."
-
nakon prosvjeda u BeograduPriveden muškarac zbog objave o zvučnom topu, policajac mu zaprijetio: "Polomili bismo vrata i tebe..."
