U karlovačkome Parku Bedemu ljubavi predstavnici stradalničkih udruga iz Domovinskog rata, negdašnjeg Društva 'Hrvatska žena' i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) obilježili su 21. obljetnicu prosvjeda protiv velikosrpske agresije.
Nikola Badovinac, povjerenik Teritorijalnog ureda SSSH, podsjetio je da je prosvjed na današnji dan prije 21 godinu bio hrabar čin hrvatskih majki čiji su sinovi bili na služenju vojnog roka u JNA, radnika organiziranih u sindikat i ostalih građana protiv strahota koje su se događale. Istaknuo je da su trebale četiri godine borbe do pobjedonosne akcije Oluje, ali i mnogo žrtava kojima se danas također odaje počast.
>> Karlovcu nagrada zelenog turističkog raja
Slavica Mateša, sudionica karlovačkog prosvjeda Bedema ljubavi, koja je s majkama hrvatskih vojnika JNA najprije otišla u Beograd, a zatim 1. rujna u Bonn te u Muenchen, Frankfurt i Bruxelles, ispričala je kako se borila za sigurnost svojeg sina Roberta, ali i hrvatskog naroda.
'Tog je dana tisuće majki krenulo u Beograd, među njima i ja, da zamolimo da nam JNA pusti sinove kući i da ih za svoje ciljeve ne upotrijebi protiv svojih obitelji i domovine, ali - otišle smo i u Europu da cijelome demokratskom svijetu predočimo s kakvom se ratnom zebnjom suočavamo mi i hrvatski narod', istaknula je Slavica Mateša.
Danas je među dvadesetak okupljenih bio i njezin Robert koji je tih dana, sve do studenoga 1991. bio u JNA u Subotici. Zahvalio je svima koji dolaze obilježiti ovaj datum iako JNA tada nije pustila hrvatske vojnike.
'Nisu nas htjeli pustiti jer smo već bili obučeni za vojno djelovanje i znali su da ćemo kao gotovi vojnici samo prijeći na drugu stranu, protiv njih. Tako je i bilo. Čim sam nakon odsluženja vojnog roka u studenome 1991. došao kući, odmah sam se javio Hrvatskoj vojsci te služio 1991., 1993. te u Oluji 1995. godine', rekao je Robert Mateša, ističući pritom da je stjecajem okolnosti u prvim danima 'bio i na drugoj strani'. Naime, kao vojnik JNA bio je prisiljen, kako je rekao, na slavonsko ratište voziti dobrovoljce u prve akcije velikosrpske agresije protiv Republike Hrvatske.
'Rat se nakon Slovenije preselio na istočno bojište i morao sam voziti prve dobrovoljce, četnike, u akcije pljačkanja i paleži hrvatskih sela', rekao je Robert i svojim primjerom danas posvjedočio kolika je muka natjerala roditelje, posebice majke, da se udruže u Bedem ljubavi.
I brigadir u mirovini Dubravko Halovanić svjedočio je o opasnosti u kojoj su bili hrvatski vojnici diljem Jugoslavije, navodeći jedan tragičan primjer, ubijenoga hrvatskog mladića Ivice Trgovčića. Naime, samo večer prije nego što je u Novom Sadu trebao završiti vojni rok Ivicu Trgovčića iz Belajskih Poljica, kod Duge Rese, netko je ubio, vjerojatno samo zato da bi spriječio njegov odlazak u Hrvatsku vojsku. Tu strašnu tragediju, rekao je Halovanić, i danas oplakuju njegovi roditelji.
Unatoč prosvjedima, istaknuo je, vrh JNA nije dopustio da se vojska reorganizira i da vojnici služe svatko u svojoj republici, niti da se hrvatski regruti oslobode od služenja vojske te da se oni koji su već na obuci puste ranije. Ali, dodao je, Bedem ljubavi mnogo je značio u širenju istine o zbivanjima u tadašnjoj Jugoslaviji, ulozi JNA i stvarnim velikosrpskim ciljevima vodstva SFRJ.(Hina)
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
