U ugodnu ambijentu, sasvim različitom od stresne radne okoline, odvila se jedna vrlo radna stvar – panel-rasprava povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja kojim se ove godine naglasak stavlja na stres na radnom mjestu.
Svjetski dan mentalnog zdravlja ove godine posvećen je stresu na radnom mjestu, koji je ozbiljan problem doba u kojem živimo, prvenstveno stoga što ga se trudimo ignorirati, a to ne daje uvijek pozitivne posljedice.
Vezani članci
''Previše smo prihvatili stres na poslu. A što nas posao više veseli, više radimo i veća je vjerojatnost da više budemo izloženi stresu i veća je vjerojatnost da ćemo 'sagorjeti''', rekla je doktorica Bruna Profaca, klinička psihologinja iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba na panelu ''Važnost mentalne higijene''.
Dakle, iako se preporučuje birati profesiju u kojoj ćemo raditi ono što volimo, treba imati na umu da se i u taj posao treba dati onoliko koliko ne šteti našem mentalnom zdravlju.
Da rade ono što govore, pokazali su organizatori ovog panela, tako što su panel organizirali u ugodnu ambijentu uz kavu, čaj i kolače, pri čemu su panelisti i gosti panela bili smješteni izmiješani za stolovima kako bi komunikacija bila što opuštenija.
Nakon sat i pol rada na panelu i razgovora sa sugovornicima za potrebe ovog članka, barem što se tiče ekipe portala DNENIK.hr, odlazimo neopterećeni i sa sasvim zdravom razinom stresa.
Upravo zbog inače prevelike razine stresa na poslu, općenito za većinu zaposlenih, čak i ako je on vezan uz ono što volimo raditi i u čemu smo dobri, jedna od preporuka za očuvanje mentalnog zdravlja jest: ''Uzmite stanku'', što znači – odmorite se, odmaknite se da biste vidjeli širu sliku, ako ne želite da vas i posao koji volite ''proguta''.
Da bismo prepoznali i zdravo se nosili sa stresom, moramo znati prepoznati i izreći svoje osjećaje. ''Učiti što ranije prepoznavati svoje osjećaje i nositi se sa svojim osjećajima kako bi upravljajući njima ostvarili sve ono što u životu trebamo. Jedino ako smo u miru sami sa sobom, ako kontroliramo samog sebe i znamo što neke stvari za nas znače, možemo u životu postići ono što trebamo'', rekla je doktorica Mirjana Orban, voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ dr. Andrija Štampar odgovarajući na naše pitanje kako biti emocionalno pismen.
Emocionalna pismenost, dakle, važna je za očuvanje mentalnog zdravlja koje se definira kao sposobnost da se svlada svakodnevni stres.
''Svaki dan bismo trebali napraviti nešto dobro za sebe, trebamo se družiti, trebamo razgovarati, pitati druge, a jednako tako biti spremni reći što mi mislimo i kako se mi osjećamo. Biti u dodiru sami sa sobom, sa svojom okolinom, to su neki od načina kako ćemo ostati mentalno zdravi. Tu spada i bavljenje sportom, zdrava prehrana, sve one stvari koje spadaju u dio zdravlja'', ističe doktorica Orban.
U očuvanju mentalnog zdravlja mladih pomaže udruga BoliMe. ''Mentalno zdravlje stavljamo u kontekst umjetnosti. Taj je kontekst bliži mladom čovjeku i na taj način može dobiti bolju, jasniju sliku o tome što mentalno zdravlje jest, odnosno ono je puno više od izostanka mentalnih bolesti. Mi smo ovdje kako bismo sustavno promicali, promovirali ideju zdravlja. Iz toga proizlazi projekt 'Osjećam' oemocionalnoj pismenosti mladih, projekt koji ima potencijal postati ozbiljan program socijalno-emocionalnog učenja mladih'', rekla je Marina Vitković iz udruge BoliMe.
Ta je udruga u dobroj komunikaciji sa stručnjacima, naročito onima iz Nastavnog zavoda dr. Andrija Štampar, pa ako im se netko od mladih koji bi potencijalno imao problem javi, upućuju ih službi za mentalno zdravlje.
''Ključ dobrog mentalnog zdravlja leži u održavanju dobrih odnosa. Dobri odnosi počelo su dobrog mentalnog stanja. Naravno, uz dobre odnose ide i kvalitetna briga o sebi, realizacija sebe, vlastitih potencijala, suradnja s drugima, pomaganje drugima, bavljenje onime što volimo. U kontekst brige o mentalnom zdravlju ulazi i briga o svom fizičkom zdravlju, jer su mentalno i fizičko zdravlje neodvojivi'', zaključuje Vitković.
Projekt ''Osjećam.'' je program mentalne higijene i emocionalnog opismenjavanja mladih. U sklopu projekta zagrebačkim srednjoškolcima predstavit će se važnost mentalnog zdravlja, uz podršku studenata edukatora. U prostorijama škola, koje će sudjelovati u projektu, postavit će se interaktivna video instalacija kojom se prenosi poruka osjećanja kao univerzalnog ljudskog iskustva. Srednjoškolci će moći razgovarati s edukatorima o važnosti izražavanja i prihvaćanja vlastitih emocija. Projekt započinje u 1. Gimnaziji, a nastavit će se u Zrakoplovnoj školi, Medicinskoj školi i 5. Gimnaziji. Cilj projekta je emocionalnu pismenost uvesti i u obrazovni program kako bi se naglasila važnost mentalnog zdravlja kao preduvjeta za nesmetano odrastanje, učenje i usavršavanje u svim drugim područjima.
10 načina kako brinuti o svom mentalnom zdravlju
1. Budite aktivni
2. Razgovarajte o svojim osjećajima
3. Pitajte druge za pomoć
4. Uzmite stanku
5. Brinite o drugima
6. Radite nešto u čemu ste dobri
7. Prihvatite sebe
8. Budite u kontaktu s drugima
9. Umjereno pijte
10. Kvalitetno se hranite