Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u Opatiji se obrušio na one koji pokušavaju uništiti 'jedno od zadnjih uporišta stabilnosti', a ustvrdio je i da bi iz današnje perspektive za Hrvatsku bilo bolje da je još 2009. sklopila aranžman s MMF-om.


Guverner HNB-a Boris Vujčić istaknuo je na konferenciji 'Tržište novca' u Opatiji da su monetarna politika i bankovni sustav jedini dio hrvatskog gospodarstva koji još održava ekonomsku stabilnost i rejting zemlje na razini na kojoj jesu.

Vezani članci Boris Vujčić (Foto: Robert Anic/PIXSELL) Guverner Vujčić: "Strah građana da će s uvođenjem eura porasti cijene je mit" Slika nije dostupna MMF: Hrvatsko gospodarstvo očekuje još jedan PAD! Blagi oporavak tek od 2015.

'Oni koji nastoje i to, jedno od zadnjih uporišta stabilnosti Hrvatske uništiti, moraju svima javno odgovoriti što nakon toga. Što bi se dogodilo da uspiju u svojim namjerama, s investicijskom perspektivom zemlje, što bi se dogodilo sa štednjom u bankovnom sustavu, kakve bi fiskalne posljedice za porezne obveznike to imalo, kakve bi bile perspektive zapošljavanja i kolike bi realne plaće i mirovine nakon toga bile', zapitao je guverner, koji nije zapravo imenovao tko je to tko ruši zadnje uporište stabilnosti.

>> Vrdoljak uvjeren da ćemo izvući ekonomski plus u 2013.

BDP je u Hrvatskoj pao 11,8 posto od trećeg kvartala 2008. do kraja 2012., dok je stopa rasta kredita privatnom sektoru bila 15,2 posto. Taj podatak guverner je koristio kao argument da monetarna politika i banke nisu ti koji su Hrvatsku učinili jednom od najsporijih zemalja u oporavku od recesije kao što 'bez ikakvog razumijevanja stvarnosti to još i danas neki tvrde'.

'Rezerve koje su u bankarskom sustavu stvorene prije krize omogućile su da 2009. godine Hrvatska ne mora zatražiti aranžman s MMF-om. Iz današnje perspektive vjerojatno bi se moglo zaključiti da bi bilo bolje da je već tada zatražen aranžman s MMF-om jer bi to vjerojatno ubrzalo strukturne reforme, no to je pitanje političke ekonomije kojim se u ovom osvrtu neću baviti', poručio je guverner, zaključivši da je politika HNB-a bila kontraciklička, odnosno da politika HNB-a nije poticala krizu, nego se suprostavljala krizi.

Pomoćnik ministra financija Miljenko Fičor najavio je da će država početkom srpnja na domaćem tržištu izdati sedam miijardi kuna obveznica. 'Taj je novac potreban za financiranje deficita i ostale proračunske potrebe, a do kraja godine ići će se na još jedan plasman obveznica od pet milijardi kuna', izjavio je Fičor.

Stanje financija u prva četiri mjeseca nije blistavo. Ukupni su prihodi iznosili 34,3 milijarde kuna i za 1,2 milijarde ili 3,4 posto su manji nego što su bili u isto vrijeme prošle godine. S druge strane, rashodi su rasli 1,4 milijarde kuna, odnosno 3,4 posto i iznosili su 40,9 milijardi kuna. Tako je manjak u državnoj blagajni bio 6,6 milijardi kuna.

'To će se pokrivati zaduživanjem', kaže Fičor te ističe da je Vlada već na početku godine planirala izdati obveznice u vrijednosti od 21 milijardu kuna.

Kako vrijeme odmiče proračun se po mjesecima puni sve bolje i on je uvjeren da će se ostvariti plan. (Agencija VLM)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook