Ortoreksija - novi poremećaj prehrane

Ortoreksija je novi poremećaj u prehrani. Pojam je definiran tek 1997. godine, a definirao ga je doktor Steve Bratman, specijalist alternativne medicine.

Pročitajte i ovo Luksuzna tradicija Tradicionalni blagdanski obrok mnogima je sve nedostižniji: Srećom, postoji alternativa Objavio HAPIH Povlači se jedna vrsta mesa: Nemojte ga jesti i vratite ga u trgovinu!

Radi se o patološkoj opsjednutosti zdravom prehranom. Ortoreksičari se osjećaju superiorno u odnosu na druge ljude koji jedu 'lošu' i 'nezdravu' hranu. Oni namirnice kupuju samo u provjerenim trgovinama, opsjednuti su onim što jedu, kao i samom pripremom hrane. Hrana koju konzumiraju postaje primarna stvar u životu. Osobna uvjerenja, veze, karijera, prijateljstva postaju manje važni od kreiranja i planiranja kvalitetnog jelovnika.

Hrvoje Rendulić iz Udruge za pomoć oboljelima od poremećaja u prehrani 'Nada' , napominje kako ortoreksija još nije znanstveno dokazana kao bolest te ju se tako i tretira, ali iz iskustva i činjenica ortoreksija je svakako jedan od prvih simptoma bulimije i anoreksije, te ju treba ozbiljno shvatiti kao najavu većih poremećaja u prehrani!

Naziv dolazi od grčke riječi 'orthos' što u prijevodu znači pravilno ili ispravno, te riječi 'oreksija' koja označava apetit.

Iako zvuči slično anoreksiji, temeljna motivacija kod ortoreksije potpuno je različita! Dr. Steven Bratman, kalifornijski praktičar alternativne medicine objašnjava-'Ortoreksija je često samo izvor psihološkog stresa, a ne fizička opasnost'.

Nakon rada kao kuhar i uzgajivač organske hrane u jednoj Newyorškoj komuni, Bratmen je postao svjestan rata među ljudima koji zagovaraju kontradiktorne nutritivne teorije. Bez obzira na to jesu li vegeterijanci, vegani, pristaše sirove hrane ili makrobiotike, različite grupe ljudi inzistiraju na svojim dijetalnim pravilima.

Bratman je prepoznao da ta pravila kod nekih od njih počinju dominirati životom - 'Što jesti, koliko i koje su posljedice nepravilne prehrane, vremenom postaje sve važniji dio dnevnih preokupacija ortoreksičara'!

Bratman vjeruje da ortoreksija počinje prilično nevino, kao želja da se prebrodi kronična bolest, popravi općenito zdravstveno stanje ili kao namjera da se ukinu nezdrave prehrambene navike. Malo po malo i dođe se do točke kada se većina vremena utroši na planiranje, kupnju i konzumaciju obroka. Ljudi koji su opsjednuti zdravom prehranom zaista imaju problem i trebaju se ozbiljno tretirati, poput anoreksičara i bulimičara.

Je li ortoreksija bolest?

Stručnjaci drže da još ne postoji dovoljno istraživanja tog trenda da bi se potvrdilo da je ortoreksija poremećaj prehrane.
Steve Bloomfield, glasnogovornik Udruženja za poremećaju prehrane, kaže - 'Ortoreksia nervosa nije poremećaj prehrane i ne razvija se zbog niske razine osjećaja samopoštovanja'. To je termin koji je uveo dr. Bratman za svoju knjigu Health Food Junkies: 'Overcoming The Obsession With Healthy Eating'. Ortoreksija može voditi u poremećaj prehrane kako prehrana postaje sve rafiniranija, a sa stajališta roditelja ili partnera postaje slična anoreksiji'.

Kate Trotter, glavna dijetetičarka bolnice Mandsley u Londonu, vidjela je kako želja za zdravom hranom može izmaknuti kontroli - 'S jedne strane ljudi su svjesni da je njihov izbor hrane zdrav i normalan, a s druge neki rade takve restrikcije u prehrani da gube na težini. Trenutak kada prehrana postaje nezdrava jest onaj kada se počinje sukobljavati s normalnim životom. Ako vaš društveni i obiteljski život počinju patiti isto kao i vaše zdravlje, onda vjerojatno imate problem.

Mnogi ljudi počinju restrikciju u prehrani izbacivanjem određene hrane kao što su grickalice i čokolada, a zatim ostalu masnu hranu, ali ako ste opsesivni, nakon toga možete potpuno izbaciti masnoću, pa i cijele grupe namirnica.'

Važno je uživati u jelu

Nutricionistička znanstvenica Brigit McKevith s britanske nutricionističke zaklade (British Nutritional Foundation) tvrdi-
'Za ljude je važno da uživaju u hrani! Konzumacija hrane je socijalna prilika i ako su ljudi previše restriktivni u pogledu hrane koju konzumiraju, možda propuštaju važan međuodnos s prijateljima i obitelji. Savjetovala bih da se ne izbaciju cijele grupe namirnica (npr. mliječni proizvodi ili žitarice) ako za to ne postoji stvarna medicinska inikacija.

Ali ako ste izbacili iz svoje prehrane cijele grupe namirnica, razmislite o posjetu dijetetičaru, koji će raditi s vama na pokušaju ponovnog postupnog uvođenja izbačenih namirnica'.

Zaključili bismo kako pravilnija prehrana svakako ima pozitivan učinak na zdravlje, ali ni pod koju cijenu ne bi trebali smanjiti užitak koji nam hrana pruža.