Iako mediteranska, Grčka je zbog svoje duge i burne povijesti postala prava mješavina različitih kulinarskih tradicija. Tako su mesna jela i jela s voćem stigli u Grčku pod utjecajem Židova. Začini i pečenje u pećnici potječe od Otomanskog doba. Pite od ovčjeg sira i iznutrica donijeli su pastiri iz Rumunjske.
Pročitajte i ovo
Starim grcima životni moto je bio dobro živjeti, a s tim naravno ide i uživanje u iću i piću!
Kuhari su još u antičko doba bili poznati gotovo koliko i slavni filozofi. Već se tada cijenila dobra kapljica i ukusan zalogaj. Temelj grčke kuhinje su svježe i prirodne namirnice, a tipični predstavnici su rajčica, patlidžani, tikvice, krumpir, mahuna, bamije, paprika, luk crveni i bijeli. U kombinaciji s pravim maslinovim uljem, ribom, žitaricama, feta sirom i vinom dobili ste grčku čaroliju na stolu.
Grci su veliki ljubitelji raznih predjela od povrća, pa se tako često na početku većeg obroka konzumiraju razne salate, rotkvice ili masline. Najpoznatija je grčka salata koja se sastoji od krastavaca, rajčica, luka i crnih maslina, feta sira, maslinovog ulja, origana i majčine dušice. Od mesa grci najčešće konzumiraju janjetinu i iznutrice koje se u Grčkoj spremaju na brojne načine. U priobalnom dijelu česta namirnica je riba, a naravno nemojte misliti da Grci ne konzumiraju i sva ostala mesa poput peradi, govedine ili svinjetine- i tu su pravi majstori.
Grci kažu da su začini najbitniji dio kuhinje, a njihovo pravilno kombiniranje je prava umjetnost!
Začini i mirodije karakteristika su većine grčkih jela, i kod njih su začini češći i raznovrsniji nego u ostalim mediteranskim zemljama. Neki od najčešće upotrebljavanih su origano, ružmarin, menta, peršin, češnjak, lovor, korijander, kumin, dok se za kolače često koriste cimet, papar i vanilija. Začini služe i za mariniranje mesa, a i za posipanje već gotovoga, prije posluživanja.
Evo nekih primjera: Uz gyros i souvlaki dodaju se origano, bosiljak, muškatni oraščić, crvena paprika. Uz obični svinjski kotlet savršeno pristaju origano, bosiljak, timijan i papar. Dok se u stanadardni steak dodaju kim, celer, bosiljak i origano. Ne treba zanemariti ni slatkaste začine poput klinčića i muškatnog oraščića koji se naročito koriste u sjevernom dijelu Grčke, a jednako tako često se kombiniraju i kao dodatak mesnim jelima i varivima.
Grčka se kuhinja oslanja i na čestu upotrebu brojnih vrsta sireva od kojih je najpoznatiji feta sir te na masline, tikvice, jogurt, lišće vinove loze, med i tanke kore od tijesta koje se koriste za slana i slatka jela.
Maslina i maslinovo ulje imaju kultni status u grčkoj gastronomiji, njihovo je ulje poznato diljem svijeta, a maslina kao biljka poštovana je i cijenjena, Na kraju krajeva maslinova grančica je nacionalni simbol Grka!
Grčka proizvodi najviše vrsta maslina na svijetu i jedan je od najvećih izvoznika. U Grčkoj se masline i danas pripravljaju prema tradicionalnim receptima starim tisućama godina.
U Ateni tako možete kušati masline koje su dozrijevale u rasolu s morskom vodom ili su sušene u rasolu od kamene soli. Možete kušati i one koje su dozrijevale u rasolu s maslinovim uljem ili u rasolu s običnom vodom.
Predjela se u Grčkoj nazivaju 'meze', a ima ih zaista velik broj. Ako se uz njih poslužuju umaci, tada se uglavnom konzumiraju s tankim kruh koji se zove pita.
Deserti su vrlo slatki, natopljeni medom, začinima, pinjolima i anisom kao desert vrlo često poslužuju se orašasti plodovi u nekoj kombinaciji meda ili slatkog sirupa. Osobito popularna slastica je baklava i loukoumades, prženi slatkiš od brašna, kvasca i soli, preliven medom ili gustim slatkim sirupom. Za svako veće slavlje ili blagdan Grci pripremaju posebna jela, a recepti se tijekom godine mijenjaju po sezonama i po pristupačnim namirnicama.
Posjetite li uskoro Grčku dobro je znati da je uživanje u obroku zajedno s obitelji i prijateljima dio grčke životne filozofije i spada u obavezan dio društvenoga života.
