Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Jelena Karleuša je u Krškom u susjednoj Sloveniji za valentinovo privukla svega 70 posjetitelja. To se prije par godina nije moglo dogoditi.


U subotu se pojavila u medijima informacija koja bi mogla biti znakovita po pitanju trendova i strujanja na balkanskoj glazbenoj sceni. Naime trideset jednogodišnja srpska folk pjevačica Jelena Karleuša, koja je sigurno jedna od deset najpopularnijih predstavnica turbo folka koji je poharao prostore od Triglava do Vardara, je na koncertu u diskoteci Kristal u Krškom u susjednoj Sloveniji za Valentinovo prodala svega 70 ulaznica. U isti prostor stane tisuću ljudi. Karleuša se prethodno s organizatorima pogodila kako neće nastupati za honorar, već za kompletan iznos od prodanih ulaznica. Cijena ulaznica je preračunato iz eura iznosila 100 kuna.

Vezani članci Severina - 2 Severina počastila fanove vrućim prizorom ispod tuša, pozirala samo u oskudnim gaćicama: "Savršeno" Slika nije dostupna Top 5 folk hitova koji zaista nemaju smisla!

Da je diskoteka kojim slučajem bila puna Karleuša bi uzela 100.000 kuna, ovako morala se zadovoljiti sa svega 7.000 kuna. Uz prateći bend imala je pojačanje i u go-go plesačicama, a izvodila je i svoj poznati show skidanja jednog od posjetitelja na pozornici. Ta vrsta zabave je do sada smatrana ultimativnim provodom koji je svakom vlasniku kluba garantirao redove posjetitelja na ulazu u klub.

No čini se kako je došlo vrijeme za promjene. Ako ništa, onda u susjednoj Sloveniji. Klupska i glazbena scena u Sloveniji je specifična, ali u dosta segmenata bliska je onoj u Hrvatskoj. Slovenci su tzv. cajkama puno prije Hrvatske dozvolili nastupe, a koristi su imali i od vikend provoda hrvatske publike željne te vrste provoda, dok su u Hrvatskoj folkoteke bila rijetkost. Sve što je novo, privlači pažnju. No istočni folk, fokloteke i derneci već duže vrijeme nisu ništa novo, već mainstream, što je na hrvatskom teritoriju dokazao i dvodnevni nastup Halida Bešlića u zagrebačkoj areni.

Nestala je dimenzija neke vrste buntovništva protiv kulturnog imperativa jednog dijela establishmenta koji je Hrvatima cijelo ovo vrijeme nabijao na nos da se udaljavaju iz nacionalnog tora time što slušaju srpske i bosanske narodnjake.

To je bila kulminacija koncertne sezone, i to ne samo za publiku. Bio je to 'Must be there' događaj za sve koji se smatraju viđenim osobama hrvatske scene. Ne samo estradne, već i sportske, političke i medijske. I to toliko snažno eksponirana kulminacija da je u drugi plan otklizao i dvodnevni spektakl na maksimirskom stadionu koji su priredili irski rokeri U2, po kojem smo mislili da ćemo pamtiti koncertnu 2009.

Dok je Hrvatska katarzično nakon Halidovog spektakla konačno razvojila folk i političku ideologiju, u susjednoj Sloveniji od početka ta situacija nije bila politički napeta. Naši sjeverni susjedi su razdvojili showbizz i politiku. Ako su srpske cajke dovlačile publiku u diskoteke (pa makar i hrvatsku), bio je to mudar potez koji je donosio novac i organizatorima, a kroz poreze i državi.

U međuvremenu su u hrvatskoj folkoteke nicale kao gljive poslije kiše i Hrvati su sve manje svojim prisustvom pumpali glazbeni sliku slovenske koncertne scene. A posljednji 45 minutni koncert Karleuše koji se, da poraz bude još znakovitiji, dogodio na Valentinovo, dokaz je da se hype oko turbo folka prilično ispuhao. Ok, jedna lasta ne čini proljeće, ali može se stvar gledati iz aspekta da se po jutru poznaje dan.

Ako se stvari sagledaju sa strane biznisa. Čini se da je nastupio kraj pionirskom glazbenom marketingu kad je bilo dovoljno flomasterom na ulasku u diskoteku napisati da je 'idući vikend neka Jeca, ili Dara pa da prostor bude dupkom ispunjen. Da je netko zvijezda morat će pokazati koliko pametno troši i na oglašavanje, a čim se to radi znači da je publika postala izbirljiva, ili možda zasićena.

Te stvari imaju veze i s mentalitetom i sa sredinom u kojoj se odrasta. Najbolji dokaz za to je da je kojim slučajem folkoteka 'prirodno okruženje' za Hrvate i Slovence već bi se pojavili pjevači tog stila koji bi bez problema poharali ostala balkanska tržišta. A to se nije dogodilo.

Severina se ne može gledati kroz tu prizmu jer iza njenog posljednjeg studijskog albuma 'Zdravo Marijo' stoji Goran Bregović. Kako bi njezino koketiranje s istočnim melosom završilo bez Bregovića, bolje je i ne razmišljati. A nekako nije za očekivati da će nastaviti tim smjerom. Prije će se vratiti nečemu što će biti na tragu 'Dalmatinke' jer će i to bolje plasirati na balkanskom prostoru dok će istovremeno učvrstiti titulu 'Seve nacionale' na domaćem terenu.

S dolaskom Ive Josipovića na predsjedničko mjesto, koji je između ostalog i skladatelj, politički problem turbo folka je riješen jednom njegovom izjavom. U slobodnoj interpretaciji izjavio je nedavno u intervjuu da je konzumacija glazbe stvar osobnog izbora svakog pojedinca, pa bio to i turbo folk. Dakle nestala je dimenzija neke vrste buntovništva protiv kulturnog imperativa jednog dijela establishmenta koji je Hrvatima cijelo ovo vrijeme nabijao na nos da se udaljavaju iz nacionalnog tora time što slušaju srpske i bosanske narodnjake.

Kad se istopi potreba pojedinaca za inaćenjem, interes za tom vrstom glazbe će se svesti na neku normalnu razinu. A tenzije oko turbofolka u Hrvatskoj su definitivno prenapuhane. Bilo da ga se podržava, ili omalovažava.

No treba se vratiti na situaciju s početka teksta i povući paralelu po kojoj se da lako zaključiti kako se balon zvan turbofolk počeo ispuhavati. Dakle, treba samo zamisliti valentinovo prije dvije- tri godine i da je Jelena Karleuša nastupala u istoj dikoteci Kristal u Krškom koje je na pola sata vožnje od Zagreba. Je li bi se onda dogodila situacija da kontroverzna folk pjevačica koja se, po vlastitoj izjavi, za manje od 35.000 kuna ne ustaje iz kreveta, mora za 'siću' napregnuti glasnice ispred 70 ljudi?