Stisnuo mu ruku, dao album na potpis, fotografirao se s njim, pa ga nekoliko sati kasnije ubio, sjeo na pločnik, čitao 'Lovca u žitu' i pričekao policiju. To bi ukratko bio susret Marka Davida Chapmana i Johna Lennona, koji se dogodio u New Yorku, 8. prosinca 1980., događaj koji je protresao i promijenio tijek popularne kulture, a posljedice je imao i u mnogo širem društvenom kontekstu. Svijet je tada izgubio jednog od najvećih i najutjecajnijih glazbenika, a njegov bi ubojica ovoga kolovoza mogao udahnuti zrak na slobodi, prvi put nakon 30 godina.
Pročitajte i ovo
Mark Chapman je u vrijeme ubojstva imao tek 25 godina, a nikada neće biti jasno kada mu se i uslijed čega u glavi dogodio fatalni 'klik', jer njegov život nipošto nije nagovješćivao da će se ovaj religiozan glazbenik i hvaljeni humanitarac pretvoriti u ubojicu. Činjenice iz njegova života daju za pravo svim teorietičarima urote da u službenom objašnjenju zločina vide puno rupa i apsurdnih zaključaka. No, Chapman je ubojstvo priznao i time na spis Lennonovog ubojstva stavio oznaku 'Riješeno!'.
Chapman je sin vojnog zrakoplovnog zapovjednika i medicinske sestre, od malih nogu obožao je Beatlese, a od malo većih - marihuanu i LSD. U 16-oj godini otkrio je Boga, počeo prodavati Biblije, ušao u vezu s Jessicom Blankenship, još jednom nanovo rođenom kršćankom te se zaposlio kao volonter u centru za pomoć vijetnamskim veteranima. Čini se da su stvari krenule nizbrdo kada je propao njegov pokušaj studiranja, kao i veza s Jessicom, nakon čega je počeo imati suicidalne porive. Službeni policijski spis kaže da se sebi život pokušao uzeti 1977. kada je cijev usisivača spojio s auspuhom svog auta i udahnuo. No, cijev se rastopila, a njemu spašen život u jednoj klinici u Teksasu.
Preselio se na Havaje, mijenjao poslove, čak i putovao oko svijeta te sve više postajao opsjednut slavnom knjigom 'Lovac u žitu', čiji je glavni protagonist Holden Caulfield postao Chapmanov alter-ego. Kasnije je govorio da u Sallingerovoj knjizi pišu mnogi odgovori vezani uz motiv njegova ubojstva.
Godine 1978. čuo je u svojoj glavi prve glasove. S namjerom da ubije Johna Lennona, svoga idola, došao je u New York u listopadu 1980., no nakon što je u kinu pogledao 'Ordinary People', predomislio se i vratio majci i supruzi Gloriji Abe na Havaje. Šestog prosinca opet je došao u New York s 'Lovcem u žitu' pod rukom i kokainom udžepu. Dva dana kasnije pojavio se pred Lennonovom zgradom 'The Dakota' na Manhattanu, družio se s fanovima i fotografima, uzeo čak i autogram od pjevača (što je aparatom zabilježio reporter Paul Goresh). Chapman je ostao pred zgradom do večernjih sati, kada su se John Lennon i Yoko Ono ponovno ukazali. Izlazivši iz limuzine, par je prošao pored Chapmana. Slavni Beatle je već prelazio ulazni prag kada je čuo posljednje riječi u životu: 'Gospodine Lennon...!', osvrnuo se i dobio pet metaka u leđa. Smrt je proglašena u obližnjoj bolnici dvadesetak minuta kasnije, točno u 23.07 sati. Ubojica je sjeo, listao 'Lovca u žitu' i mirno dočekao policiju. Poslije tri sata kasnije, tijekom ispitivanja, izjavio je: 'Veliki dio mene zauzima Holden Caulfield, a ostatak pripada vragu.'
Bilo je vrlo izvjesno da će Chapmanovi odvjetnici uspjeti dokazati da se radi o psihički bolesnoj osobi koja treba kaznu provesti u mentalnoj instituciji, a ne u zatvoru. No njihov klijent se naglo predomislio, izjavio da je psihički zdrav te priznao ubojstvo. Sud mu je dodijelio kaznu zatvora od 20 godina do doživotne robije.
>> Lennonovi albumi izlaze na njegov 70. rođendan
>> Prodan kontroverzan potpis Johna Christa Lennona
Mark David Chapman dosad je pet puta tražio uvjetno puštanje i svaki je put odbijen. Yoko Ono redovito piše pisma Odboru za saslušanje, tražeći da najpoznatiji stanovnik Attice nikad ne smije biti pušten na slobodu. Prema nekim informacijama, Chapman u kolovozu, kada ima pravo uložiti novu molbu za uvjetno služenje kazne, ima velike šanse da se nađe na slobodi. Tamo ga vjerno čekaju njegova majka, sestra i supruga, koje su ga svih ovih godina redovito posjećivale u zatvoru.
To je bila službena verzija događaja. Postoji i ona u kojoj veliku ulogu imaju CIA, FBI i ostale tajne službe, čiji je Chapman navodno bio žrtveni jarac. No, to je već jedna druga priča...
