Tiskane knjige još se drže, ali 'prijetnja' je iza ugla

Dok se izdavači hvale kako prodaja knjiga unatoč jeku krize nije pala, 'opasnost' vreba s jedne druge strane. Elektronički čitači polako, ali sigurno postaju prava 'prijetnja' ispisanim listovima papira na koje smo navikli od djetinjstva. Maleni, jednostavni, lagani, a na njih stane puuuno knjigica koje ste pročitali, to tek želite ili su vam jednostavno toliko drage da ih uvijek želite uz sebe… bi li se moglo reći da su elektronički uređaji (osim cijene koja se kreće i iznad 200 dolara po komadu) savršeni? Glavni urednik Algoritma Neven Antičević smatra da su za strastvene čitače, kojima su zapravo namijenjeni, daleko od savršenog.

Pročitajte i ovo Interliber stiže! Padat će rekordi? Malo je još ostalo do jednog od najvažnijih događaja u Hrvatskoj Ivana Petrović "Diplomatski pečat - sasvim osobno" dobio dopunjeno izdanje: "Hrvatska je sve odradila i nikome nije dužna"

>> Interliber: Kriza još nije pogodila nakladnike

'Čitač mora imati dva ekrana, jer pasionirani čitač želi da je sadržaj na obje stranice. Ako vam na stranicu stane samo jedan pasus, vi se neprestano morate vraćati, onda se ugođaj čitanja izgubi. Prema tome, kada proizvođači shvate da ono što rade, mora proći testiranje pasioniranih čitača jer su oni njihovi kupci, oni su ti koji će razviti taj hardver, dovesti ga do trenutka da on bude masovan, to morate prilagoditi njima. Mi uvijek kažemo: dvije strane, dva ekrana, mogućnost da se otvori kao knjiga i da se drži kao knjiga', kaže Antičević te na primjeru izgleda knjige pokazuje kako je navika čitatelja da je drži s dvije ruke, svakom za jednu stranu budući da je tako pregled ispisanih stranica lakši za čitanje, dok elektronički čitač sadržaj te iste knjige prikazuje na ekranu podosta drugačije od onoga što smo mi navikli vidjeti kada čitamo.

Sve se više priča o raznim modelima čitača knjiga od kojih su neki dostupni i hrvatskom tržištu. Vanja Vinković iz Sveznadara predstavio je jedan takav na Interliberu. Riječ je o BeBook e-čitaču, uređaju veličine i težine srednje knjige namijenjen čitanju elektroničkih knjiga. Mogu li oni potpuno 'ugasiti' postojanje mirišljavog papira netom kupljene knjige ili mirisa starih stranica koji svjedoči o dugom i dobrom životu jednog romana? 'Tiskane knjige neće nikada nestati, ovo je samo zgodan način prenošenja tiskanih formi i kroz vid elektroničkih knjiga. Tiskane će knjige uvijek imati svoju vrijednost. Ljudi kažu da vole prolistati tu knjigu, mirisati ih', rekao je Vinković te dodao da je komparativna prednost elektroničkog čitača to što se na njega može pohraniti sva biblioteku koju imate kod kuće, a to uključuje i sve dokumente. Osim toga, veoma bitna odrednica čitača je i što osim kućne biblioteke koju ćete pohraniti na mali uređaj, s tim istim uređajem možete poslati svog školarca na nastavu, a da ga ne opterećuju teški udžbenici. 'Studenti i profesori mogu u njemu imati sve svoje zabilješke, a da ne govorimo što bi to značilo za učenike, pogotovo osnovnoškolce koji ne bi trebali nositi toliko knjiga sa sobom. Onda bi njihovi roditelji imali manje problema u nabavci, ne bi trošili toliko sredstava za nova izdanja', smatra Vinković.

'Mislim da su izdanja knjiga u elektroničkom obliku sjajna i odlična, ali ja osobno ne mogu zamisliti da će elektronička nadmašiti klasičnu. Mislim da će elektronička i klasična izdanja paralelno živjeti. U narednih 10, 15 godina mislim da će njihov život paralelno teći', smatra Tatjana Smojver iz Mozaika knjiga. Njezin kolega Antičević, prema budućnosti čitača ipak je nešto optimističniji, napominjući kako vjeruje da će njegov proboj na tržište trajati najviše sljedećih pet godina, a da je za to ključna masovna proizvodnja koja bi smanjila njegovu trenutačno visoku cijenu. 'Elektronička knjiga je nešto što nas nikako neće zaobići. Tvrdim da će njezina pojava biti strelovita, uzet će ogromnog maha onog trenutka kada čitač, postane dovoljno jeftin, a to će postati onda kada ga dovoljna masa ljudi vani prihvati', zaključuje Antičević.