Obavijesti Video Pretražite Navigacija

Pseudoznanost sve popularnija

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Amerikanci se mogu pohvaliti s nešto većom razinom znanstvene kulture od Europljana i Japanaca, no taj je postotak nedovoljan i zabrinjava stručnjake koji upozoravaju da pseudoznanost ima sve više poklonika u SAD-u i u Europi.

Godine 1988. samo je 10 posto odraslih Amerikanaca bilo dovoljno znanstveno obrazovano da neki znanstveni članak u New York Timesu može pročitati i
razumijeti, a 2005., taj je postotak narastao na 28 posto, izvijestili su sudioniciKonferencije američke udruge za promociju znanosti.

Pročitajte i ovo Donald Trump - 4 Anti NATO retorika Donald Trump je napravio uslugu Europi Donald Trump Učinio uslugu? Što Trumpova šokantna izjava znači za Europu: "Sjetite se kako su se nosili s raspadom Jugoslavije 1990-ih"

Loša je vijest što Amerikance i Europljane sve više zanimaju
pseudoznanosti tipa astrologije ili vjerovanja u izvanzemaljce. 

U anketi 2001., čak 53 posto Europljana ocijenilo je astrologiju kao "znanost", prema 31 posto ispitanih za koje ona "uopće nije znanost", kazali su stručnjaci uz napomenu da mnogi brkaju astrologiju s astronomijom.

Sociologinja Carol Susan Losh drži da je pseudoznanost privlačnija jer ona govori o smislu života i emocijama, temama na koje znanost ne daje odgovore. 

Upozorila je i da je čitanje horoskopa popularnije u žena te da se u SAD-u sve više vjeruju u otmice koje izvode izvanzemaljci.
Razlog tomu je i što je jedna generacija ljudi rasla uz televizijske serije kakve su "Zona sumraka" ili "Zvjezdane staze" .

Osim što raste popularnost pseudoznanosti raste i broj sveučilišnih studenta koji tvrde da se teško odlučuju između "kreacionizma" ili teorije Darwinove evolucije.

Anketa provedena na sveučilištu u Teksasu pokazala je da opada broj studenta koji vjeruju u evoluciju, a istodobno njih sve više vjeruje u stvaranje svijeta prema Bibliji.

"Znanstvena neobrazovanost neke zemlje velik je nedostatak jer radna snaga mora biti tehnološki sve obrazovanija da bi gospodarstvo te zemlje bilo konkuretno", objasnio je Jon Miller, stručnjak za edukaciju.

"Čak i za obične građane, minimalna znanstvena kultura
neophodna je da bi razumjeli velika aktualna pitanja, kakvo je
primjerice ispitivanje embrionalnih matičnih stanica".


Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene