Tim znanstvenika predvođenih Hansom Royem, iz Centra za geomikrobiologiju na Sveučilištu Arthus u Danskoj, uzeo je uzorke sedimenta s dubine od 30 metara ispod morskog dna, na području sjeverno od Havaja, poznatom kao North Pacific Gyre.
Zajednice mikroba, tvrde znanstvenici, mogu preživjeti pod zemljom u sedimentima i bez svježe zalihe kisika, više milijuna godina. Ono što je tim znanstvenika u ovom slučaju otkrio, jest da su pronađene bakterije toliko usporile metabolizam i respiratorni sustav, da se veličina njihove kolonije kontrolirala brzinom oksidacije ugljika, a time i sporim protokom energije.
Royev tim je otkrio i da su bakterije zbog izrazito niske, gotovo zanemarive potrošnje kisika, uspjele preživjeti u sedimentu koji se nalazi izvan dosega sunčeve svjetlosti i kisika na desetke milijuna godina. Te bakterije trošile su toliko malo energije, koliko je bilo dovoljno da se na životu održi njihov DNA i enzimi te električni potencijal oko njihovih membrana, prenosi Daily Galaxy.
Kako bi dočarao sporost metabolizma tih bakterija, Roy je njihovo promatranje usporedio s promatranjem drveta kako raste u realnom vremenu. Njegov tim nije uspio otkriti je li se, i kako te bakterije razmnožavaju.
Procijenio je kako su stare minimalno 1.000 godina, ali i da mogu biti daleko, daleko starije. Roy je dodao kako je otkriće za njega osobno značilo puno u smislu poštovanja života na Zemlji, a to je objasnio rečenicom kako "možemo ostaviti glinu ispod površine morskog dna na 86 milijuna godina i još uvijek u njoj pronaći život".
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
ZAR I TI, SINE BRUTE?
skandal u KBC-u!
Imaš pravo, ostvari ga
