Nizak tlak zraka, velik rizik od ekplozije u nastambama i manjak rezervnih dijelova samo su neki od potencijalno pogibeljnih problema koji očekuju bilo koga tko se odvaži na avanturu na Marsu.
Pročitajte i ovo
Znanost je kul
CRNA OVCA SUNČEVOG SUSTAVA Tko je smjestio Veneri?
Godina 2030.
Šef ESA-e: Pronašli smo najbolju zamjenu za ISS - selo na Mjesecu
17 godina
Tuga u susjedstvu: Učenica preminula na maturalcu, nije joj bilo spasa
NA JUGU FRANCUSKE
Užasna tragedija: Ostavio dijete u automobilu i otišao na posao, a onda je dobio poziv
Rijetka pojava
VIDEO Grdosija snimljena u Jadranu: "Budite maksimalno oprezni"
Prvo bi astronauti ostali bez zaliha hrane. Bazirano na planu misije Mars One projekta, studenti MIT-ja ističu da bi kolonisti jednostavno umrli od gladi.
Nadalje, jedan od ciljeva misija Mars One je i uzgoj vlastite hrane u nekim od nastambi na Marsu. Prema ocjeni studenata, to bi stvorilo vrlo velike razine kisika te sukladno tome i okolinu koja predstavlja vrlo velik rizik od požara.
NASA vas poziva: Osigurajte kartu za 'PUT U SVEMIR' - potpuno besplatno!
'Kao razultat toga, bio bi potrban nekakav sustav otpuštanja kisika - a takva tehnologija nije još razvijena za svemirske letove', naglašava se u studiji, koju prenosi Daily Mail.
Vlaga u modulima bila bi oko 100 posto, što samo po sebi nije smrtonosno, ali ne bi bilo niti ugodno astronautima.
Naposljetku, rezervni dijelovi bili bi velika potreba, a do njih bi se dolazilo iznimno teško. Nakon 130 mjeseci na površini Marsa rezervni dijelovi činili bi 62 posto tereta transportiranog sa Zemlje na površinu Crvenog planeta.
Isto tako, u studiji se ističe da bi za prebacivanje sve potrebne opreme na Mars bilo potrebno 15 lansiranja nadolazeće super-rakete Space X tvrtke - Falcon Heavy. Cijena tih 15 lansiranja bila bi 4,5 milijardi dolara.
No, studija nudi i barem jedno konstruktivno rješenje koje bi osiguralo preživljavanje posade na duge staze. Naime, istaknuto je da bi se hrana mogla uzgajati u odvojenom objektu, a višak kisika skladištiti, opskrbljujući nastambe samo s onoliko kisika koliko je potrebno za normalan život kolonista.
Na kritike studije s MIT-ja odgovorio je izvršni direktor Mars One projekta, Bas Lansdrop te rekao da ih smatra netočnima. Priznao je, doduše, da bi neki njezini aspekti mogli biti problem, uključujući i taj da bi se javila nestašica rezervnih dijelova za popravak i održavanje nastambi.
'Najveći izazov Mars One projekta jest držati sve u optimalnom stanju pogona', zaključio je Lansdrop.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook