Zajedno s dobro poznatom 'robom' poput nosorogova roga, ljuski ljuskavaca i trigrove kosti, krijumčari danas trguju i nekim opskurnim 'proizvodima' poput sušenih morskih konjića, škrga divovske raže ili zametaka makakija.
Pročitajte i ovo
Mnoge od tih vrsta na popisu su kritično ugroženih.
I dok su neki od tih životinjskih organa dio višestoljetne tradicionalne medicine iscjelitelja u Aziji i Africi, drugi su izmišljotine šarlatana, kažu stručnjaci.
"Danas ima mnogo prevaranata", rekao je John Scanlon, glavni tajnik Konvencije protiv međunarodne trgovine ugroženim vrstama.
Naglašava da nikada neće kritizirati nikakve tradicionalne prakse, ali osuđuje "ljude koji u tu svrhu promoviraju neke produkte života u divljini koji nemaju nikakve veze s tradicionalnom medicinom".
"Oni zapravo grubo iskorištavaju ranjive ljude u teškim situacijama".
To uključuje i reklamiranje nosorogova roga kao lijeka za rak, što je nedokazano, a rezultiralo je je smanjenjem broja tih veličanstvenih životinja.
Kriza s brojem nosoroga ima zečetke u izmišljenim medicinskim razlozima
Sudan, posljednji mužjak sjevernoga bijelog nosoroga na svijetu uginuo je prije dva tjedna.
Prije pedesetak godina u Africi je bilo 100 tisuća crnih nosoroga, a danas svih vrsta i podvrsta u cijelome svijetu ima samo 28 tisuća.
"Aktualna kriza s brojem nosoroga počela je otprilike 2007. i ima svoje začetke u izmišljenim medicinskim razlozima. Ljekovitost nosorogova roga urbani je mit", kaže Scanlon.
Na primjer, porast potražnje u Vijentamu pripisuje se izjavi jednoga visokog političara koji se prije desetak godina pohvalio da je pomoću nosorogovih rogova pobijedio rak. Sada se u Aziji kilogram na crnom tržištu prodaje za desetke tisuća dolara.
U Kini je danas trgovina njime zabranjena, ali su ga nekada tradicionalni iscjelitelji propisivali za groznicu. Neka su znanstvena istraživanja pokazala da je donekle učinkovit u tu svrhu, ali ne više od aspirina.
Zapadnjaci su neke tradicionalne lijekove uspjeli proizvesti u laboratorijima.
Medvjeđa žuč sadrži ursodeoksikolatnu kiselinu, učinkovitu za bolesti jetre i danas se proizvodi sintetski.
Slično je s protumalarijskim artemisininom, koji se izvorno dobivao iz pelina, kao i sa sastojkom afričke višnje koji se koristi za bolesti prostate.
Ali je potražnja za mnogim biljnim i životinjskim sastojcima danas potaknuta pukim praznovjerjem, kažu stručnjaci.
Teže kazne i promjena mentaliteta
Ljuske ljuskavaca u Aziji se sirove ili pržene prodaju za 500 dolara po kilogramu za liječenje astme ili migrene. Šarlatani kažu i da stimulira proizvodnju majčina mlijeka u dojilja, a znanstvenici da za baš ništa od toga nema nikakvih dokaza.
Od osam vrsta ljuskavaca, dvije su kritično ugrožene, dvije ugrožene, a četiri ranjive.
Jednako tako nema nikakvih dokaza da dijelovi tokajskog macaklina pomažu kod AIDS-a ili da tigrove kosti pospješuju muževnost.
Po stručnjacima za zaštitu prirode, tigrova u divljini ima jedva oko 3000.
Na nedavnom skupu Međunarodne znanstvene platforme za bioraznolikost i ekosustave (IPBES) u Kolumbiji naglašeno je da se bioraznolikost smanjuje u svim svjetskim regijima.
"Praznovjerje, tradicionalna medicina i viralno internetsko oglašavanje otežavaju život životinjskim vrstama", rekla je Charlotte Nithart iz franucske udruge za zaštitu života u divljini Robin des Bois.
Ta je skupina zabilježila i porast ilegalne trgovine koštanom srži žirafe, koja je navodno isto lijek za AIDS, i usitnjenim kostima čimpanze, navodnim preparatom za muževnost.
Dimljene mozgove ugroženih vrsta supova u Južnoj Africi kojekakvi "vizionari" koriste za predviđanje budućnosti pa čak i za pogađanje brojeva na lotu.
Po Svjetskom fondu za zaštitu prirode, ilegalna trgovina životinjama vrijedi oko 19 milijardi dolara godišnje, što je čini četvrtom najunosnijom nezakonitom trgovinom nakon droge, krivotvorina i krijumčarenja ljudi.
Po stručnjacima rješenje problema leži u težim financijskim i zatvorskim kaznama, ali još i više u promjeni mentaliteta lakovjernih. (Hina)
