Papa Benedikt XVI. i glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon održat će ključne govore na summitu koji će završiti u srijedu u sjedištu Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu. Više od 60 šefova država i vlada sudjelovat će na skupu koji treba dogovoriti porast ulaganja u poljoprivredu i međunarodne mjere za borbu protiv gladi i neishranjenosti te prihvatiti Deklaraciju, navodi FAO na svojim internetskim stranicama. FAO je otvorio online kampanju na adresi www.1billionhungry.org i pozvao javnost da potpiše poziv za iskorijenjivanje gladi i da se 'štrajkom glađu bori protiv gladi', u subotu 14. i nedjelju 15. studenoga u znak solidarnosti s onima koji nemaju što jesti.
Pročitajte i ovo
Direktor FAO-a Jacques Diouf počeo je 24-satni štrajk glađu jučer navečer, piše ta UN-ova agencija koja će u sklopu summita održati i odvojene rasprave o tome kako smanjiti utjecaj recesije na sigurnost hrane, o klimatskim promjenama kao prijetnji poljoprivredi i mjerama za jačanje ruralna razvoja i prosperiteta malih uzgajivača. U najavnim tekstovima svjetske novinske agencije upozoravaju na izostanak gotovo svih čelnika G8, s izuzetkom talijanskog premijera Sivija Berlusconija. 'U borbi protiv gladi možemo pobijediti" povećanjem proizvodnje hrane za 70 posto kako bi se moglo nahraniti više od 9 milijardi stanovnika koliko će ih biti 2050. godine, citira francuska agencija AFP Dioufa koji drži da to 'to nije utopija' jer su neke zemlje uspjele.
Brazil pobjednik u borbi protiv gladi
S time se ne slažu nevladine udruge koje upozoravaju da će skup biti puko 'rasipanje novca i vremena' i podsjećaju da su čelnici G8 obećali uložiti 20 milijardi dolara u poljoprivredu kroz tri godine. Međutim, čak 44 milijarde dolara u poljoprivredu trebalo bi uložiti i to svake godine, umjesto sadašnjih 8 milijardi dolara, prenosi AFP. U posebnu izvješću o državama koje su iskorijenile glad i onima koje su na tom ispitu pale Reuters piše da je Brazil pobjednik u borbi protiv gladi jer je za 73 posto smanjio neishranjenost djece i proveo redistribuciju obradive zemlje uz mjere poticaja malim uzgajivačima. Kina je za trećinu smanjila broj gladnih financirajući siromašne poljoprivrednike i ruralnu infrastrukturu. Iako ima 9 posto obradive zemlje Kina hrani 1,3 milijarde svojih stanovnika, od kojih je manje od 9 posto gladnih. Gana je jedina zemlja subsaharske Afrike koja je ispunila Milenijski cilj da do 2015. prepolovi broj gladnih. Pomažući male poljodjelce smanjila je broj gladnih s 5,4 miljuna u 1990., na 1,9 milijuna 2005. Malavi je udvostručio proizvodnju hrane u tri godine i broj gladnih smanjio s 45 na 29 posto od 2004. do 2006., a k tomu je izrastao u prvu afričku izvoznicu kukuruza.
U Kongu i Etiopiji najgore
Iako je Indija jedna od vodećih novih gospodarstava, 30 milijuna njezinih stanovnika gladuje, a zbog trenutačne suše 46 posto njezine djece ima ispodprosječnu težinu. Etiopija je kronično neishranjena zemlja u Africi sa 7,5 milijuna gladnih zbog neuspješne agrarne reforme, ali stanje je najgore u Demokratskoj Republici Kongo u kojoj 76 posto ljudi kronično gladuje zbog ratova, nereda i nasilja. U zasebnu tekstu o uzrocima gladi, Reuters na temelju podataka UN-a piše da je broj gladnih porastao za 100 milijuna 2009., zbog financijske krize i rasta cijene hrane, zbog opadanja ulaganja u poljoprivredu i globalnog zatopljenja koje donosi pad produktivnosti. Globalizacija je velik uzročnik gladi jer najteže pogađa siromašne nacije koje su prisiljene ukidati pomoć malim poljodjelicma i otvoriti svoja tržišta jeftinoj uvezenoj robi. (Hina)
