Po čemu je posebna prijestupna godina i zašto 2024. godina ima dan više?

Ova je godina prijestupna, znate li po čemu je ona posebna? Osim što veljača ima jedan dan više i što će neki konačno svoj rođendan slaviti na dan kad su rođeni, a ne 28. veljače ili 1. ožujka, prijestupna godina ima jedan dan više s razlogom.

Iako znamo da Zemlji trebaju 365 dana da ona napravi krug oko Sunca, ipak joj treba malo više od točno 365 dana. Zemlji treba otprilike još četvrtinu dana (oko pet sati, 48 minuta i 45 sekundi) više da napravi krug oko Sunca, zbog čega svake četiri godine imamo prijestupnu godinu koja ima 366 dana i na taj način dobivamo ravnotežu.

Pročitajte i ovo Policija na nogama Velika akcija USKOK-a! Uhićenja u više gradova zbog organiziranog kriminaliteta

Iako se jedna četvrtina dana ne čini puno, to bi za 100 godina bila greška od čak 25 dana.

Stara praksa

Prvi put prijestupna je godina uvedena u vrijeme Julije Cezara još 46. godine prije Krista te je prema njegovu, julijanskom, kalendaru godina trajala u prosjeku 365 dana i četvrtina, ali kako su u pitanju i dalje bila velika odstupanja između tropske ili solarne godine s kalendarom, u 16. stoljeću na zahtjev pape Grgura XIII. sastavljen je gregorijanski kalendar.

Gregorijanski kalendar od solarne godine odstupa za svega 0,0003 dana, što je jedan dan u više od tri tisuće godina. Kada je uveden, u startu je preskočeno 10 dana kako bi se "nadoknadila razlika".

Pročitajte i ovo Dobra odluka Stiže novost koja će se svidjeti svim korisnicima taksija: "To je veliki iskorak..."

Gregorijanski kalendar ima 97 prijestupnih godina u svakih 400 godina, a julijanski 100. U gregorijanskom kalendaru vrijedi da su godine djeljive sa 100 obične, odnosno imaju 365 dana, dok su one djeljive s 400 prijestupne. U praksi to najčešće bude svaka četvrta godina.

Dva kalendara

Tako su godine 1700., 1800., 1900. i 2100. prijestupne prema julijanskom kalendaru, a obične prema gregorijanskom. Trenutačno razlika između ta dva kalendara iznosi 13 dana.

Gregorijanski kalendar danas se koristi u većini krajeva svijeta, dok je julijanski i dalje aktualan u Ruskoj pravoslavnoj crkvi, Antiohijskoj pravoslavnoj Crkvi, Gruzijskoj pravoslavnoj crkvi, Makedonskoj pravoslavnoj Crkvi, Srpskoj pravoslavnoj Crkvi, Jeruzalemskom patrijarhatu i nekim samostanima na Svetoj gori u Grčkoj.